Laguna - Bukmarker - „Smrt na sandalovom kocu“ nobelovca Mo Jena od 27. maja u prodaji - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Smrt na sandalovom kocu“ nobelovca Mo Jena od 27. maja u prodaji

Nakon knjiga „Promena“, „Žabe“, „Priče o crvenom sirku“ i „Umoran od života i smrti“, Laguna objavljuje još jedan naslov kineskog nobelovca Mo Jena. Reč je o romanu „Smrt na sandalovom kocu“ koji će se od 27. maja naći u prodaji u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs
 
Radnja ovog romana koji je sa kineskog jezika prevela Ana M. Jovanović događa se u vreme tzv. Bokserskog ustanka (1897–1901) koji je buknuo u kineskoj provinciji Šandung protiv nemačke kompanije koja gradi železnicu i uticaja zapadnih sila i hrišćanskih misija. Glavna junakinja bezuspešno pokušava da spase oca, znamenitog pevača lokalne opere i jednog od vođa ustanka, od laganog i bolnog umiranja posle nabijanja na sandalov kolac, a kaznu treba da izvrši njen svekar, proslavljeni dželat iz Gaomija.
 
Pisac sučeljava dve tradicije ukorenjene u kineskoj kulturi: gaomijsku operu kao važan deo kineskog kulturnog nasleđa i požrtvovani duh kineskog naroda, dok su, s druge strane, pripreme za pogubljenje i sâm čin pogubljenja opisani izrazito teatralno, ističući svu surovost i tamu ljudskog uma. Prepletom ta dva vida „umetnosti“ koje će se na kraju romana stopiti u jednu pozorišnu predstavu, Mo Jen ukazuje na tamne i svetle strane kako društva, tako i čovekove prirode.
 
Istovremeno ljubavna priča i nemilosrdna kritika političke korupcije u poslednjim godinama dinastije Ćing, poslednje carske dinastije.
 
Mo Jen, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2012, u maniru halucinantnog realizma spaja narodne priče, istoriju i savremeno doba. U svojim delima uspeva da oslika upečatljiv portret Kine.
 
Pravo ime ovog kineskog pisca je Guan Moje, a književni pseudonim na kineskom znači „onaj koji ne govori“. Rođen je 1955. u seljačkoj porodici. Roditelji su ga, iz predostrožnosti, naučili da ne govori kada je van kuće. Zbog toga je izabrao ovakav pseudonim. Tokom Kulturne revolucije, 1966. godine, dobio je etiketu „nepoželjnog elementa“ i zbog toga je izbačen iz škole. Njegova porodica je u to doba živela vrlo teško i siromašno. Radio je u fabrici, a 1976. je ušao u Narodnu oslobodilačku vojsku, a onda se učlanio i u Komunističku partiju. Mo Jen je diplomirao na Vojnoj akademiji umetnosti i književnosti 1986, a zatim i na Pekinškom univerzitetu. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 2012. godine sa obrazloženjem da sa „fantastikom spaja fikciju, istoriju i savremeni trenutak“.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ljubica arsić za knjigu moramo uvek da imamo vremena laguna knjige Ljubica Arsić: Za knjigu moramo uvek da imamo vremena
15.07.2025.
Tokom leta i godišnjih odmora podrazumeva se da više čitamo knjige. Međutim, da li u vreme mobilnih telefona i kompjutera uopšte stižemo da čitamo? Književnica Ljubica Arsić, u intervjuu za Jutanji pr...
više
dermot o liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca laguna knjige Dermot O’Liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca
15.07.2025.
Serijal o Toto nindža-mački sjajan je za decu stariju od sedam godina. Napisao ga je popularni voditelj Dermot O'Liri, a ilustrovao Nik Ist, čije radove čitaoci prosto obožavaju. Totine av...
više
prikaz romana mesta prelaska između gvozdenog doba i savremenosti laguna knjige Prikaz romana „Mesta prelaska“: Između Gvozdenog doba i savremenosti
15.07.2025.
Roman „Mesta prelaska“ prvi je deo serijala britanske autorke Eli Grifits (1963) o forenzičkoj arheološkinji Rut Galovej. Ona je žena u kasnim tridesetim godinama, koja živi povučeno u kolibi na ivici...
više
prikaz romana biblioteka cenzora knjiga (s)misli svojom glavom laguna knjige Prikaz romana „Biblioteka cenzora knjiga“: (S)misli svojom glavom
15.07.2025.
Raspravljati o tome šta je a šta nije distopija u književnosti pomalo je nezahvalno ovih dana, kada se i ono što nam se dešava pred očima može okarakterisati kao nešto što deluje nezamislivo. Ipak, ba...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.