Laguna - Bukmarker - Kratak intervju sa Džordžom Sondersom - Knjige o kojima se priča
Sajamski dani - Besplatna dostava na teritoriji Srbije
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Kratak intervju sa Džordžom Sondersom

Džordž Sonders je za svoj debitantski roman „Lincoln in the Bardo“  („Linkoln u Bardu“) nagrađen Bukerovom nagradom za 2017. godinu. Na srpskom jeziku se upravo pojavila njegova zapažena zbirka priča „Deseti decembar“. U ovom tekstu ćete pročitati Sondersove odgovore na nekoliko tematskih pitanja i steći sliku o ovom izuzetnom piscu današnjice.



Elenor Vatčel je razgovarala sa Džordžom Sondersom na tribini u Torontu, u aprilu 2017.

Dostojevski i Stiven Spilberg

Potičem iz radničke sredine, i kada je objavljena moja prva knjiga, počeli su da mi postavljaju pitanja o uticajima. Uvek sam se trudio da to malo ulepšam: Pa, Dostojevski, naravno.“ Onda, kako postajete iskreniji, shvatite da su pravi uticaji bili oni koji su vas stvarno uzdrmali i da to ne mora nužno da bude umetnost. Za mene je to bio film „Ajkula“. Bile su mi potrebne godine da shvatim koliko su moć i umetnost povezane. Čak i kada je umetnost pomalo strašna i neprijatna, ona je i dalje moćna. I utiče na vas, na neki način.

Put ka paklu popločan je lošim navikama.

Na osnovu onoga što sam čitao, u budističkoj tradiciji postoji ideja da trenutak smrti nije u vezi sa sadašnjim trenutkom. Ali ono što je stvarno zastrašujuće jeste ideja koju sam pronašao u „Tibetanskoj knjizi mrtvih“ i nekim tekstovima koji se na nju odnose – vaš um je kao divlji konj, a vaše telo je kao nalepnica prikačena za njega. Koliko god da smo neurotični, nervozni, strastveni, sve to je ograničeno našim fizičkim postojanjem. Ali kada čovek umre, veza se prekida i taj divlji konj – eksplodira. To je i dalje isti konj. Ali kakve god navike da smo imali, pošto smo oslobođeni fizičkog, one postaju beskonačno uvećane.

Zbog čega marginalizacija umetnosti šteti društvu u celini?

Zamislite kulturu koja je marginalizovala umetnost, izopačila je, pretvorila je u potrošnu robu. Takva kultura će imati čudan i disfunkcionalan odnos prema istini i jeziku. Znate li koliko se toga otvara i oživljava u vašem umu kada čitate neku knjigu? Uskladite se sa interpunkcijom. Boje dobijaju smisao. Rekao bih da je um najotvoreniji kada je pred umetničkim delom, osim možda kada je u prisustvu voljene osobe. To je neverovatno stanje svesti koje nas čini mudrijim, boljim i angažovanijim. A kultura u kojoj je to degradirano na nivo cirkuske predstave završi u nekoj vrlo uvrnutoj situaciji u kakvoj se i mi trenutno nalazimo.

Izvor: cbc.ca
Prevod: Maja Horvat


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
spremite se sajamski dani od 14 do 29 oktobra laguna knjige Spremite se! Sajamski dani od 14. do 29. oktobra
16.10.2024.
I ovaj oktobar donosi mnogo radosti svim ljubiteljima knjige! Sajam knjiga je naša najvažnija manifestacija koja promoviše knjigu i čitanje, a čitaoci ne propuštaju Sajam!   U slučaju da ne...
više
veliki broj pisaca na štandu lagune na sajmu knjiga u hali 1 laguna knjige Veliki broj pisaca na štandu Lagune na Sajmu knjiga u Hali 1
16.10.2024.
I ove godine sa čitaocima će se družiti veliki broj pisaca tokom devetodnevnog Sajma knjiga. Ovo je kompletan raspored potpisivanja pisaca na štandu Lagune u Hali 1:   Nedelja, 20. oktob...
više
da li je moguće pobediti sistem i izboriti se za pravo na materinstvo zakon srca slavice mastikose u prodaji od 18 oktobra laguna knjige Da li je moguće pobediti sistem i izboriti se za pravo na materinstvo? „Zakon srca“ Slavice Mastikose u prodaji od 18. oktobra
16.10.2024.
„Zakon srca“ Slavice Mastikose, roman snažne sugestivnosti, govori o najznačajnijim temama čovekove sudbine, kao što su: ljubav, smrt, prijateljstvo, sudbinski izazovi, ali i o doniranju organa, kao i...
više
klasik svetske književnosti pisma mileni franca kafke od 19 oktobra u prodaji laguna knjige Klasik svetske književnosti: „Pisma Mileni“ Franca Kafke od 19. oktobra u prodaji
16.10.2024.
Povodom sto godina od Kafkine smrti, „Pisma Mileni“ u novom prevodu Maje Anastasijević, otkrivaju nam ličnost pisca čija je proza utisnula dubok trag u književnost 20. veka. Franc Kafka je upoznao ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.