Prva knjiga „Fajront u Sarajevu“ prodata je u 100.000 primjeraka i oborila sve rekorde. Moderator večeri Velibor Fulurija rekao je da je Karajlić u njoj ostavio otisak srca i napisao panegirik gradu u kojem je rođen.
„Ideja izdavača Laguna bila je da se knjiga nazove ’Fajront u Sarajevu’, premda sam ja bio alergičan na pomisao da bi ime grada Sarajeva trebalo da bude na mojoj knjizi. Ne zato što imam odnos ovakav ili onakav prema Sarajevu, već zbog toga što je to neka vrsta otvaranja karata prije nego što džoker treba da izađe iz ruku. Moj predlog je bio da naslov knjige bude ’Das ist Walter’, kao poslednje riječi iz filma ’Valter brani Sarajevo’. Potom je u izdavačkoj kući bila anketa, a 99 % je glasalo za naslov ’Fajront u Sarajevu’“, kazao je Karajlić.
Istakao je da nije imao veliki afinitet prema pisanju, ali jeste prema književnosti koja je datirala iz gimnazijskih dana.
„Prvi put, kada je krenuo rat, palo mi je na pamet da moram da napišem nešto, kao neku vrstu autobiografije. Znao sam da će, kada se sve završi, istorija krenuti da se izvija na lijevu ili desnu stranu. Znao sam da moram da dam svoje viđenje svega toga, da bi ostalo u amanet novim generacijama“, kazao je Karajlić.
„Solunska 28“, na predlog izdavača, podjeljena je u tri dijela.
Prvi dio govori o nastanku kuće u Beogradu, čiji su suvlasnici bili njegovi roditelji, a koju je njegov pradjeda podigao na Dorćolu oko Prvog svjetskog rata.
„Dio je mašte i uvijek sam volio da upetljavam istorijske činjenice i preplićem svoju fikciju sa istorijskim faktima. Roman je suštinski melodrama, ljubavna priča, samo što su ambijenti tog ljubavnog romana smješteni u turbulentnom periodu. Drugi dio je priča o Jevrejki koja je živjela na Dorćolu, bila je sklona samoubistvu, ali je imala neobičan dar slikarstva i životni put je odveo u Pariz. Tamo je uskočila u voz impresionista s kraja XIX i početka XX vijeka i postaje junak priče, jer će njen muž i sin ući u priču sa glavnim junacima Jankovićima iz Ulice solunske 28.
Književni kritičari su, kako je kazao Fulurija, jednoglasno ocijenili da je su u knjizi „Solunska 28“ ženski likovi iskreirani maestralno.
„Ispalo je da su ženski likovi glavni i u prvom i u drugom dijelu, a u stvari mi to nije bio cilj“, kazao je Karajlić.