Laguna - Bukmarker - Trejsi Ševalije: „Još živimo u muškom svetu, ostaje nam mnogo do ravnopravnosti“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Trejsi Ševalije: „Još živimo u muškom svetu, ostaje nam mnogo do ravnopravnosti“

„Mnogo toga se promenilo, ali još živimo u muškom svetu. Muškarci i dalje imaju veću ekonomsku, političku i društvenu moć. Naravno, mnogo je bolje nego u vremenu opisanom u romanu 'Jedna nit', jer žene sada imaju pristup visokom obrazovanju i veći izbor karijera. Međutim, žena retko postane politički ili ekonomski lider. Osim toga, muškarci su, za isti posao, i dalje više plaćeni od nas. Prešle smo veliki put, ali nam ostaje još mnogo da pređemo do pune ravnopravnosti“, kaže, u ekskluzivnom intervjuu za Novosti, bestseler spisateljica Trejsi Ševalije (57), uoči svog dolaska u našu zemlju.

Britansko-američka hit autorka, koja je svetsku slavu stekla romanom „Devojka sa bisernom minđušom“, biće 6. i 7. marta ekskluzivna gošća izadavačke kuće Laguna i Sajma knjiga u Novom Sadu. Tokom svog boravka u našoj zemlji Trejsi Ševalije će se družiti sa čitaocima i ujedno promovisati svoj poslednji roman „Jedna nit“ (u izdanju Lagune i prevodu Nenada Dropulića).

U svom novom delu, Trejsi Ševalije se bavi sudbinom „prekobrojnih žena“ (surplus women) u Britaniji, gotovo dva miliona njih koje su zbog velikog broja poginulih muškaraca ostajale same i neudate između dva svetska rata. Glavna junakinja „Jedne niti“ Vajolet Spidvel je jedna od njih. Ali, umesto da ostane da brine o svojoj majci, što se od nje očekivalo, Vajolet je izabrala teži put, da se osamostali i pridružila se odabranoj grupi vezilja u uglednoj Vinčesterskoj opatiji.

„Neudate žene, većina njih, u to vreme nisu mogle da nađu posao na kojem bi zarađivale dovoljno za samostalni život, pa su zavisile od pomoći porodice. Najčešće su ostajale u porodičnom domu i kasnije brinule o svojim ostarelim roditeljima. Odlazeći od svoje majke i birajući nezavisnost, Vajolet je donela izuzetno hrabru odluku.“

Koliko su te žene uopšte imale mogućnosti?

Što se tiče nekog višeg obrazovanja i karijere, žene srednje klase tada nisu mogle mnogo da biraju. Mogle su da budu učiteljice, negovateljice ili sekretarice, i to je otprilike bilo sve. Pripadnice radničke klase radile su u fabrikama i prodavnicama, ali su na neki način, imale više slobode. Zato sam se okrenula kreativnim umetnostima da bih našla „posao“ za Vajolet, onaj u kome će moći da pronađe sebe, a to je bilo društvo vezilja.

Mnogi smatraju da su „prekobrojne žene“ bile veoma značajne za jačanje feminističkog pokreta u svetu. Slažete li se?

Bilo je mnogo generacija zaposlenih žena koje su uticale na feminizam. Na primer, tokom Prvog i Drugog svetskog rata žene su preuzele muške poslove, jer su muškarci morali da idu u rat. Svaki put kad bi se neki muškarac vratio i tražio svoje radno mesto žene su se teško odricale novostečene finansijske nezavisnosti ali i osećaja važnosti koji im je posao davao. Ta njihova borba je gotovo direktno dovela do toga da posle Prvog svetskog rata žene u Velikoj Britaniji dobiju pravo glasa. Postojao je odijum u javnosti prema „prekobrojnim ženama“, sam naziv je bio negativan i uvredljiv. Ali, mnoge od njih su naučile da se bore za sebe, a to je važna stvar.
 
Autor: Ana Popadić
Izvor: Novosti


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.