Laguna - Bukmarker - Tolkin na balkanski način - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Tolkin na balkanski način

O zaboravljenim mitovima i legendama s naših prostora za sada postoji samo jedna knjiga, koju je napisao Milisav Popović.

Gotovo da nema osobe koja ne zna ko su Hobiti i Vilovnjaci. Za Gandalfa ste sigurno čuli.

Za drekavce – možda negde u detinjstvu dok su vas plašili pre odlaska na spavanje, a za Svaroga i vlašku magiju u nekom kasnijem, odraslom razgovoru. Za kletnike, Lunu, Zagrivuka, Morenu, minđušare... –– teško. A oni su deo mitskog sveta s prostora Balkana, koje je od zaborava i usmenog predanja otkinuo za sada Milisav Popović.

To što ga nazivaju „balkanskim Tolkinom” ne želi da komentariše, a na pitanje da li mu smetaju polemike oko toga da li njegova knjiga „Zaboravljena gora” (koju je objavila „Laguna”) spada u srpsku ili crnogorsku književnost odgovara da mu smetaju„ polemike na temu jedne kolevke i namere da se ista krv zamuti zlim biberom”.

Tridesetak likova „Zaboravljene gore” inspirisani su mitologijom sa prostora Crne Gore, Srbije i Hercegovine o kojoj postoje tek tragovi u retkim knjigama, bajalicama, stihovima... Popović kaže da je neverovatno kako smo poslednjih 50 godina udisali mitove i legende drugih, uglavnom dalekih naroda – što je u edukativnom, umetničkom i svakom drugom smislu potrebno, za pohvalu i širokogrudo – ali da smo istovremeno svoje izvore magija i mitova zanemarivali, što je porazno po kulturni identitet celokupnog balkanskog bića.

– „Zaboravljena gora” je pokušaj da se fragmenti drevnih sećanja uvežu u štivo čija bi fantazijska sadržina svedočila koliko smo nekoć bili kadri da maštamo na osoben, neponovljiv način – drugačije no što su izmaštani svi mitovi ovoga sveta. Boli kada shvatite koliko je toga nestalo iz našeg kolektivnog uma, a ja sam imao tu sreću da odrastem u porodici u kojoj se negovalo usmeno narodno predanje– veli Popović.

Likovi iz „Gore”, koja je već ovenčana međunarodnim priznanjem „Orfejeva lira”, a bila je i u užem izboru za nagradu „Miroslavljevo jevanđelje”, ušli su i u škole u Srbiji i Crnoj Gori i nedavno su privukli i pažnju uredništva „Nacionalne geografije” iz Vašingtona. Popovićev esej o najatraktivnijim lokacijama u Crnoj Gori, ispisan etnopisom koji je svojstven „Zaboravljenoj gori”, objavljen je u specijalnom izdanju „Nacionalne geografije”. Na naslovnoj strani izdanja koje izlazi jednom u 10 godina zahvaljujući Popovićevom tekstu bio je motiv ostrva Sveti Stefan.

Popović je već pet godina savetnik gradonačelnika Podgorice za evropske integracije, a posle diplomiranja na beogradskom Fakultetu političkih naukaizabran je da na nivou balkanskih univerziteta završi specijalističke studije u oblasti rigidne i primenjene psihologije, tačnije profilisanja. Nakon godinu dana postaje prvi „profajler” na prostoru Srbije i Crne Gore.

– I posle sedam godina izgleda da je i dalje tako jer Amerikanci i Francuzi nakon prvog programa nisu pokrenuli novi. Radi se o ovladavanju veštinama u svrhu razumevanja psiho-socioloških stanja pojedinaca u zajednici (manjoj grupi) ili obratno. Profiličar može da obavlja brojne poslove: od kreiranja sistema bezbednosti u državi, strategija odbrane od terorizma, pa do korekture i kreacije u programima osmišljenim za masovnu zabavu (film, video igre...). Sve zavisi od duha onoga koji poseduje licencu za profilisanje – objašnjava Popović.

Profiličari ne moraju da budu svi oni koji imaju diplomu psihologije, nastavlja, jer je ova oblast mnogo naprednija od psihologije, iako koristi njene metode, ali i intuiciju. Svaki profiličar se, po njegovim rečima, obučava da bude stručnjak za antiterorizam i obaveštajne službe.Na naše pitanje da li je i on obučen u ovoj oblasti, jer je prva asocijacija kada se čuje „profajler” ipak na američke serije i filmove, Popović odgovara potvrdno, ali dodaje da se namerno odvojio od onoga što mnogi doživljavaju kao„špijunsku priču”, jer ga je više zanimao civilni deo, naročito odabir dobrih i kvalitetnih ljudi koje iz nekog razloga nisu primećeni u svojoj sredini. Njegove usluge do sada su zatražene nekoliko puta, uglavnom za potrebe vlade.

Izvor: Politika
Autor: Sandra Gucijan

 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 4 do 6 aprila hoću knjigu, hoću igru  laguna knjige Dečji dani kulture od 4. do 6. aprila – Hoću knjigu, hoću igru!
28.03.2025.
I ovog aprila Laguna i Delfi knjižare organizuju Dečje dane kulture, manifestaciju inspirisanu najmlađim čitaocima, posvećenu promociji knjiga i čitanja kroz igru i zabavu. Dečji dani kulture 2...
više
zanimljiv program tokom dečjih dana kulture u knjižari delfi skc laguna knjige Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC
28.03.2025.
Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U pet...
više
povezanost usred haosa ako su majstor i margarita opstali, možda i naše ljubavne priče imaju šanse laguna knjige Povezanost usred haosa: Ako su Majstor i Margarita opstali, možda i naše ljubavne priče imaju šanse
28.03.2025.
Ljubav – fluidna, kompleksna, lepa, sanjiva, ranjiva, ali i opterećena društvenim normama i individualizmom. Cheers to that. Čini mi se da nikada nije bilo teže odgovoriti na pitanje šta je ...
više
prikaz knjige nije problem u tebi narcis i zlatousti laguna knjige Prikaz knjige „Nije problem u tebi“: Narcis i zlatousti
28.03.2025.
Dobro je poznato da su mnogi projekti, koji bi inače bili uspešni (kao i naizgled obećavajući međuljudski odnosi), propali zbog takozvanog narcizma malih razlika. Nije stvar u pukoj sujeti, jer da jes...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.