Laguna - Bukmarker - Studija: Naučna fantastika izaziva „tupavo čitanje“ - Knjige o kojima se priča
Sajamski dani - Besplatna dostava na teritoriji Srbije
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Studija: Naučna fantastika izaziva „tupavo čitanje“

Američki akademici smatraju da su reči poput „vazdušna komora“ i „antigravitacija“ okidači koji navode čitaoca da pretpostavi da priča nije vredna pažljivog čitanja.

Naučnu fantastiku čine kompleksne ideje i koncepti kao što su putovanje kroz vreme, ili warp pogoni, ali kada čitate naučnu fantastiku to radite sa „pola mozga“, ako je verovati novom istraživanju.

U studiji objavljenoj u Scientific Study of Literature, profesori vašingtonskog i Li Univerziteta, Kris Gavaler i Den Džonson, pokušali su da odrede da li čitaoci za naučno-fantastične tekstove zaista automatski pretpostave da su manje vredni u literarnom smislu, pa stoga posvete mnogo manje pažnje čitajući ih. Profesori su započeli eksperiment nakon istraživanja iz 2013. godine čiji su rezultati pokazali da čitaoci beletristike pokazuju viši nivo empatije od čitaoca žanrovske fikcije.

U istraživanju je učestvovalo oko 150 učesnika koji su dobili da čitaju dve verzije teksta od 1000 reči. U obe verzije teksta, glavni lik ulazi u neku vrstu menze i stupa u kontakt sa prisutnima, nakon što je javno izjavio da mu se svi ti ljudi ne dopadaju. U „beletrističkoj“ verziji teksta, glavni lik ulazi u restoran nakon što je njegovo kritičko pismo objavljeno u gradskim novinama. U naučno-fantastičnoj verziji teksta, on ulazi u menzu na svemirskoj stanici naseljenoj vanzemaljcima, androidima i ljudima.



Nakon što pročitaju tekst, učesnicima je postavljeno pitanje koliko se slažu sa izjavom kao što je: „Mogao sam da se poistovetim sa glavnim likom priče“ i koliko su se trudili da saosećaju sa osećanjima glavnog lika.

Gavaler i Džonson naglašavaju da su tekstovi gotovo identični, izuzev delova koje je bilo neophodno izmeniti zarad promene žanra, na primer: reč vrata zamenjena je sa vazdušna komora i slično. Budući da su tekstovi skoro isti, trebalo je da čitaoci isto reaguju na oba.

To nije bio slučaj.

„Menjajući svet priče u naučnu fantastiku, drastično umanjuje percepciju literarnog kvaliteta, uprkos činjenici da su čitaoci čitali istu priču kada su zaplet i likovi u pitanju“, navode profesori. „U odnosu na čitaoce koji su čitali ’realnu’ verziju priče, čitaoci naučno-fantastične verzije su izvestili da nisu u potpunosti uronili u iskustvo, nisu osetili empatiju, već su se više trudili da razumeju svet u koji je priča smeštena nego što su nastojali da razumeju likove i njihove motive.“

Čitaoci naučno-fantastične verzije priče su „očekivali daleko jednostavniju priču, i to očekivanje ih je u startu sprečilo da prepoznaju prave kvalitete same priče“, dakle „zbog naučno-fantastičnog okruženja, pristupili su čitanju sa manje pažnje.“

Naučno fantastična postavka „izgleda sugeriše čitaocu da pristupe tekstu sa manje truda – što se ponekad naziva neliterarno čitanje – bez obzira koliko je sam tekst zapravo kompleksan“, rezultat je istraživanja.

„Iako ovo nije slučaj sa svim čitaocima, oni koji gledaju na SF kao inferiorniji žanr, pretpostavljaju da će priča biti manje vredna, da ona ne zahteva pažljivo čitanje, i zato je čitaju sa manjim zanimanjem. Stoga su ti čitaoci propustili mnogo toga što bi im možda pomoglo da bolje protumače tekst. Zanimljivo je da oni to uopšte i ne primećuju. Po njima priča jednostavno nije dovoljno dobra da bi se oko nje potrudili. To je vrsta samoispunjujuće predrasude – s tim što mi sada objektivno možemo da kažemo da problem nije do priče, već do čitaoca“, kaže Gavaler. „Znači: ne, SF ne zaglupljuje čitaoce, već ako je čitaoc dovoljno glupav da ima predrasude prema žanru, čitaće taj žanr gluplje.“



Galaver navodi da bi u budućnosti voleo da sprovede slične studije, da istraži da li se slične predrasude javljaju i sa žanrovima kao što su vesterni, ili epska fantastika. „Paradokslano sam zadovoljan rezultatima“, kaže, „U idealnom svetu predrasude ne bi postojale, ali budući nismo u idealnom svetu, i da one postoje, bitno je da ih otkrijemo.“

Džon Kortni Grimvud kaže: „Ovo je vrlo uobičajen problem – ljudi poklanjaju umetnosti onoliko pažnje koliko smatraju da zaslužuje (ili koliko im je rečeno da zaslužuje), ali ostaje nepobitno da će ti knjiga vratiti onoliko koliko ti u nju uložiš.“

Izvor: theguardian.com


Podelite na društvenim mrežama:

spremite se sajamski dani od 14 do 29 oktobra laguna knjige Spremite se! Sajamski dani od 14. do 29. oktobra
22.10.2024.
I ovaj oktobar donosi mnogo radosti svim ljubiteljima knjige! Sajam knjiga je naša najvažnija manifestacija koja promoviše knjigu i čitanje, a čitaoci ne propuštaju Sajam!   U slučaju da ne...
više
laguna i knjižare delfi na 67 međunarodnom beogradskom sajmu knjiga laguna knjige Laguna i knjižare Delfi na 67. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga
22.10.2024.
Najlepši oktobar i još jedan Sajam knjiga!   Od subote 19. do nedelje 27. oktobra pod kupolama Beogradskog sajma održaće se 67. Međunarodni sajam knjiga, a na njemu će se Laguna predstaviti...
više
veliki broj pisaca na štandu lagune na sajmu knjiga u hali 1 laguna knjige Veliki broj pisaca na štandu Lagune na Sajmu knjiga u Hali 1
22.10.2024.
I ove godine sa čitaocima će se družiti veliki broj pisaca tokom devetodnevnog Sajma knjiga. Ovo je kompletan raspored potpisivanja pisaca na štandu Lagune u Hali 1:   Nedelja, 20. oktob...
više
ne propustite hitove lagune na sajmu knjiga laguna knjige Ne propustite hitove Lagune na Sajmu knjiga
22.10.2024.
Laguna i ove godine na Sajmu knjiga predstavlja veliki broj važnih knjiga domaće i svetske književnosti, a jedan naslov imaće i svetsku premijeru. Reč je o novoj knjizi Tonija Parsonsa, ekskluzivnog g...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.