Laguna - Bukmarker - „Što je publika veća to je veća naša odgovornost“ - Edvard Raderfurd odgovara na pitanja svojih čitalaca - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Što je publika veća to je veća naša odgovornost“ - Edvard Raderfurd odgovara na pitanja svojih čitalaca

Vaše knjige su epski romani koji pokrivaju stotine godina istorije. Pričate priče o fiktivnim porodicama u veoma dobro istraženom istorijskom okruženju, često na jednom mestu.

Multigeneracijske sage je termin koji se koristi u izdavaštvu.

Knjige su vam bestseleri u rodnoj Britaniji, Severnoj Americi i drugim zemljama. U Sjedinjenim Državama su vas okarakterisali kao naslednika Džejmsa Mičenera.

Dugujem mu mnogo toga.

Neobično je da knjige koje sadrže toliko informacija postanu bestseleri. Šta mislite da je razlog njihove popularnosti?

Tačno je da su moje knjige kombinacija fikcije i činjenica. Mislim da su one dobar način da naučite istoriju. Ali, iznad svega, trudim se da ispričam uzbudljive priče koje imaju dobar ritam. Priča je ta koja me uzbuđuje, umetnost pričanja priče. A što se tiče toga da je neobično da informativne knjige postanu bestseleri, pogledajte samo romane Mičenera, Artura Hejlija, Toma Klensija, Frederika Forsajta – njihove knjige su prepune informacija. Ako je suditi po pismima čitalaca, ljudima se dopada što se knjige često bave porodičnim korenima. U celom svetu postoji veliko interesovanje za genealogiju.

Posle objavljivanja „Saruma“ nekadašnji vikar katedrale u Salsberiju Sidni Evans napisao je: „Divim se sveobuhvatnosti njegove mašte“.

To je jedan od najvećih komplimenata koji sam ikada dobio, naročito ako uzmete u obzir ko je taj čovek. Verujem da imam neku sposobnost da apsorbujem složene informacije i ispričam ih na zanimljiv način. Volim da verujem da bih bio dobar nastavnik.



Drugi kažu da imate talenat da oživite atmosferu nekog doba.

Nadam se. Ali, ako je to slučaj onda je u pitanju nešto što je unutar mene jer se dešava kroz neki proces osmoze koji ne razumem.

Imate li tipičnog čitaoca?

Ne. Knjige podjednako kupuju i žene i muškarci svih doba.

Kako biste vi opisali svoje knjige?

Pišem popularnnu fikciju ali mukotrpno istražujem kako bi te knjige bile što bolje. Knjige popularizuju istoriju a ja verujem da je poznavanje istorije jedna od najvažnih stvari koju bilo koji građanin može da poseduje.

U intervjuima ste ranije govorili da odbijate da varate istoriju. Šta ste time mislili?

Moji izmišljeni likovi mogu da prate sopstvene sudbine ali nikada ne menjam istorijske podatke kako bi odgovarali meni ili mojim predrasudama. Romansijeri i filmadžije su  ponekad u iskušenju to da urade jer možda veruju da to niije važno. Ja mislim da jeste.

Zašto?

Zato što je mnogo negativnih osećanja i političke propagande zasnovano na falsifikovanju istorije. Ekstreman primer je krvavi srednjovekovni mit koji je korišćen protiv Jevreja – da su kidnapovali i žrtvovali hrišćansku decu. To je apsurdno, ali su ljudi dugo vremena verovali u to. Mali primer bi bio film „Patriota“. Zli engleski oficir spaljuje sve stanovnike jedne američke parohije u njihovoj crkvi. To je izmišljotina. Namerna laž. Ništa slično se nije dogodilo. Srećom, mnogi kritičari i novinari su ukazali na tu grešku. Da nisu, milioni bi poverovali u to i nema sumnje da mnogi i dalje veruju. Čini mi se da oni koji treba da pričaju prilče, bilo da je reč o knjigama, pozorištu ili filmu, imaju etičku obavezu da ne dovode publiku u zabludu kada su u pitanju istorijske činjenice, a naročito ako su teme emotivne i uvredljive po stavove drugih. Što je publika veća to je veća naša odgovornost; a mislim da nikada ne možemo da izbegnemo odgovornost, bilo da nam se to dopada ili ne.

Izvor: edwardrutherfurd.com/about-rutherfurd-books.html


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ljubica arsić za knjigu moramo uvek da imamo vremena laguna knjige Ljubica Arsić: Za knjigu moramo uvek da imamo vremena
15.07.2025.
Tokom leta i godišnjih odmora podrazumeva se da više čitamo knjige. Međutim, da li u vreme mobilnih telefona i kompjutera uopšte stižemo da čitamo? Književnica Ljubica Arsić, u intervjuu za Jutanji pr...
više
dermot o liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca laguna knjige Dermot O’Liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca
15.07.2025.
Serijal o Toto nindža-mački sjajan je za decu stariju od sedam godina. Napisao ga je popularni voditelj Dermot O'Liri, a ilustrovao Nik Ist, čije radove čitaoci prosto obožavaju. Totine av...
više
prikaz romana mesta prelaska između gvozdenog doba i savremenosti laguna knjige Prikaz romana „Mesta prelaska“: Između Gvozdenog doba i savremenosti
15.07.2025.
Roman „Mesta prelaska“ prvi je deo serijala britanske autorke Eli Grifits (1963) o forenzičkoj arheološkinji Rut Galovej. Ona je žena u kasnim tridesetim godinama, koja živi povučeno u kolibi na ivici...
više
prikaz romana biblioteka cenzora knjiga (s)misli svojom glavom laguna knjige Prikaz romana „Biblioteka cenzora knjiga“: (S)misli svojom glavom
15.07.2025.
Raspravljati o tome šta je a šta nije distopija u književnosti pomalo je nezahvalno ovih dana, kada se i ono što nam se dešava pred očima može okarakterisati kao nešto što deluje nezamislivo. Ipak, ba...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.