Laguna - Bukmarker - Šta je bolje: serija ili knjiga - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Šta je bolje: serija ili knjiga

Davnašnja nedoumica da li je knjiga bolja od filma i da li je film skrnavljenje nepatvorene i uzvišene pisane umetnosti, u poslednje vreme zvuči drukčije: da li je bolja serija ili knjiga? Serije su sve dominantnije, i retko ko odoleva komercijalnim ali i kvalitetnim serijama u koje je tako lako uroniti i nestati.

Foto: Unsplash

Sigurno ste gledali adaptaciju knjige „Ti“, o najuvrnutijem, ali i najvoljenijem manijaku koji proganja devojku. Adaptacija je, složićemo se, uspešna, ali serija ovde ima poen više. Vrlo uspešan kasting, a pre svega glumac Pen Bedžli, upotpunili su i možda i dodatno razvili likove. Ovo je jedna od onih srećnih situacija u kinematografiji kada se glumac poistoveti i unapredi svoju ulogu. Knjiga tu ne može da doskoči, ali može da prizove nas da uzmemo svojom maštom glumačku ulogu i formiramo sasvim novog lika u svojoj glavi.

Saga o Valeriji“ – luckasta madridska varijanta „Seks i grada“ – živahna je kao i roman Elisabet Benavent. Priča o drama queen, trapavoj ali i šarmantnoj Valeriji i ljubavnim avanturama njenih ništa manje vickastih prijateljica svima će doneti duh madridskog užurbanog gradskog života. Serija je ovde, čini nam se, jednako dobra kao i knjiga i jednako dobar razlog da se latite čitanja ovog serijala.

Astrološki vodič za slomljena srca“ je mnoge čitaoce odbila obimom i nepoznatim imenom na korici. A onda je snimljena neverovatno popularna Netflix serija i sve se promenilo. Serija je ovaj put pomogla knjizi da ponovo zaživi. Ovo je jedan od onih slučajeva da je popularniji medijum pokrenuo onog koji je na prvu loptu manje prijemčiv. A verujte nam, knjiga je identično simpatična prilika za uživanje kao i serija. Otuda, zaključak je da obimnije knjige samo nude obimnije i duže uživanje, i da to tako treba i da shvatate.

Svima je poznat primer „Igre prestola“. Knjige su fenomenalne, serija ništa manje. A opet, serija je nesrazmerno popularnija. I iako se mnogi kunu u serijal, još više je onih koji kupuju i lepo slažu ove knjige na svoje police, a onda ih zaborave. Ipak, ovo je slučaj koji potvrđuje da knjiga nekad treba da zahvali seriji na ekranizaciji. I da tu svaka priča o ukusima i ko šta preferira, staje.

Dolazimo do najnovije adaptacije, „Točka vremena“. Ja sam stari fanatik, i odrastala sam na Džordanovim knjigama. Istog dana kad je serija izašla, sela sam da gledam sa sestrom koja je sa mnom proživela celu epopeju: zajedno smo čitale te dugačke slatke muke koje su se, na naše zadovoljstvo, rasplele na dvanaest tomova – a ponegde, u po dve knjige. I onda – ništa. Adaptacija je, po našem nimalo skromnom mišljenju, epska drama sa akcentom na dramu i vrlo malo epike. Džordan ume da raspline čitalačka pluća da se šire pred veličanstvenim narativnim zamajcima; a ovde, u prvoj sceni desi se na desetine epifanija od kojih nijedna ne dotiče neuralgičnu epsku tačku u nama. Razočarane, nismo odmakle sa serijom, ali zato su knjige nepromenjene, uvek verne našim fanatičnim čitalačkim porivima.

Šta je zaključak? Priča je dakle kompleksna. Serija može da pomogne popularnosti knjige; može da je krivotvori, osakati i svede samo na dramske elemente i naglasi njene jeftine elemente; može da bude i bolja ili jednako dobra kao i knjiga. A može da bude nešto potpuno drugo od izvornika ne bi li zadovoljila potrebe potpuno drugačije ciljne grupe od one čitalačke.

Ali poenta je da, za razliku od filma koji je ipak mnogo efemerniji medij, serija može da se raspline; da lagano razvija likove; da dâ sebi prostora da tu i tamo stane i dâ oduška umetničkim ili zabavljačkim pretenzijama; može da gomila opise i produbljuje likove – baš kao i knjiga. Serije su moderan ekvivalent čitalačkom porivu. I to je koliko i nesreća, toliko i sreća po knjige. Neki će potpuno odustati od čitanja, neki će se vratiti knjizi. Ali serije u nama gađaju poriv da se udubimo ili izgubimo u pikselima ili redovima. I otuda su ova dva medija nešto bliža od starih nepremostivih neprijatelja: knjige i filma.

Autorka teksta: Nevena Milojević


Podelite na društvenim mrežama:

dečji dani kulture od 4 do 6 aprila hoću knjigu, hoću igru  laguna knjige Dečji dani kulture od 4. do 6. aprila – Hoću knjigu, hoću igru!
05.04.2025.
I ovog aprila Laguna i Delfi knjižare organizuju Dečje dane kulture, manifestaciju inspirisanu najmlađim čitaocima, posvećenu promociji knjiga i čitanja kroz igru i zabavu. Dečji dani kulture 2...
više
veliki broj hitova za decu na dečjim danima kulture laguna knjige Veliki broj hitova za decu na Dečjim danima kulture
05.04.2025.
Tradicionalna manifestacija Dečji dani kulture održava se od 4. do 6. aprila 2025. u svim Delfi knjižarama, Laguninim klubovima čitalaca u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, kao i na sajtovima ...
više
zanimljiv program tokom dečjih dana kulture u knjižari delfi skc laguna knjige Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC
05.04.2025.
Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U pet...
više
o temama koje će uvek biti zimzelene roman ko zna šta će od mene biti predstavljen u delfi skc u laguna knjige O temama koje će uvek biti zimzelene: roman „Ko zna šta će od mene biti“ predstavljen u Delfi SKC-u
05.04.2025.
U petak 4. aprila svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstavila nam je Ivana Lukić, u dupke punoj knjižari Delfi SKC. Zabavan, podsticajan i važan – takav je roman za tinejdžere Ivane L...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.