Šest najstarijih knjižara na svetu

Kada ste poslednji put bili u knjižari? Danas se knjige kupuju preko interneta, ali ranije to nije bio slučaj, ljudi su morali dugo da razgledaju police u knjižarama kako bi našli naslov koji ih zanima.

Iako je zarada od elektronskih knjiga dosegla 3,2 miliona dolara, štampane knjige se i dalje kupuju. Danas u svetu postoji veći broj knjižara nego što je to bio slučaj tridesetih godina 20. veka. Samo u Sjedninjenim Američkim Državama postoji preko 10.000 hiljada knjižara. Sada ćemo odati počast instituciji knjižara tako što ćemo pomenuti šest najstarijih knjižara na svetu.

6. Knjižara Argozi

Osnovana: 1925.
Lokacija: Njujork, SAD
Otvorena: da
Osnivač: Luis Koen

Knjižara Argozi je raj za sve ljubitelje istorije i retkih izdanja knjiga. Predstavlja instituciju svih knjižara u Americi, a otvorena je i dan-danas.

Osnovao ju je Luis Koen u Njujorku, 1925. godine. Ova knjižara preživela je premeštanja sa tri lokacije i tri generacije porodičnih vlasnika. Njena prva lokacija bila je The Bible House na Četvrtoj aveniji. Koen je odlučio da knjižari da ime koje počinje na slovo a kako bi se nalazila na prvim stranicama telefonskih imenika, što je bila sjajna ideja. Neke od vernih mušterija bili su Bendžamin Frenklin, Džeklin Kenedi i američki predsednik Bil Klinton.

Ova knjiška oaza prodaje retka izdanja „Amerikane“, dragocenih artefakta koji govore o istoriji Sjedinjenih Američkih Država, kao i retka izdanja medicinskih tekstova. Ali ovde možete pronaći sve, od običnih čestitki, do prvih izdanja knjiga koje se nalaze na Njujork Tajmsovoj listi bestselera.

Zbog uragana Sendi, knjižara je 2012. pretrpela veliku štetu. Cigle sa obližnje zgrade pale su na krov i uništile čitava dva sprata na kojima su se nalazili istorijski spisi, među kojima su bili kongresni dokumenti koje je potpisao Tomas Džeferson. Godinu dana kasnije knjižara je u potpunosti obnovljena. Šest spratova ove knjižare bremenite istorijom, umetnošću i književnošću podjednako privlače Njujorčane i turiste, koji ubrzo nakon toga postanu redovni kupci.

5. Knjižara Morpurgo

Osnovana: 1860.
Lokacija: Split, Hrvatska
Otvorena: ne, zatvorila se 2017. godine
Osnivač: Vid Morpurgo

Knjižara Morpurgo otvorena je u julu 1860, a ideju za to dobio je hrvatski intelektualac Vid Morpurgo. Želeo je da knjižara bude mesto gde će se okupljati učeni Splićani.

Vid Morpurgo bio je renesansni tip čoveka, pa ja bilo prirodno da baš on bude taj koji će osnovati intelektualni centar u svom gradu. Morpurgo ne samo da je prikupljao i prodavao tekstove iz cele Evrope, već je svakodnevno organizovao sastanke kojima su prisustvovali svi gradski intelektualci kako bi razgovarali o aktuelnim temama iz regiona. Morpurgova knjižara i čitaonica bili su od velikog značaja jer u to vreme u Hrvatskoj nisu postojale biblioteke.

Vid Morpurgo je 1862. osnovao novine Il Nazionale („Narodne novine“), zbog čega se smatra čuvarom književnosti u Dalmaciji. Tokom godina, knjižara Morpurgo je imala veliki broj dobavljača, od kojih je 70% posto bilo sa stranog tržišta. Do 1918, knjižara je imala ukuno 406 stranih dobavljača. Te godine u knjižari su počeli da se prodaju tekstovi na engleskom jeziku koje su nabavljali iz Londona i Sjedinjenih Američkih Država, a pored toga u knjižari su mogli da se nađu i tekstovi iz Italije, Francuske, istočne Evrope, Venecije i Nemačke.

Nakon smrti Vida Morpurga 1911, nekoliko članova porodice preuzelo je vođenje knjižare. Radnju je 1947. zaplenio Sovjetski Savez. Nakon što je Hrvatska stekla nezavisnot, knjižara je ponovo otvorena i nosila je naziv „Luka Botić“. Nažalost, 2017. knjižara je trajno zatvorena, što je rastužilo sve ljubitelje književnosti ovog grada.

4. Knjižara Galinjani

Osnovana: 1801.
Lokacija: Pariz, Francuska
Otvorena: da
Osnivač: porodica Galinjani

Knjižara Galinjani je najstarija engleska knjižara u Evropi. Osnovala ju je porodica Galinjani u ulici Vivijen u Parizu, koja je želela da proširi svoju izdavačku kuću. Njena raskošna arhitektura i usluga na engleskom jeziku privukle su izbeglice iz Amerike i Engleske, kao i intelektualce i umetnike iz Pariza. Literarna elita se redovno sastajala u jednoj od dve sale za sastanke u okviru knjižare.

Porodica Galinjani počela je da štampa dnevne novine, čime je privukla još više pažnje. Knjižara je 1856. prebačena na novu lokaciju, u ulici Rivoli, između Luvra i Trga Konkord gde se i danas nalazi.

3. Knjižara Hačard

Osnovana: 1797.
Lokacija: London
Otvorena: da
Osnivač: Džon Hačard

Knjižara Hačards je najstarija knjižara u Velikoj Britaniji. Biznismen Džon Hačard otvorio ju je u poznatoj londonskoj ulici Pikadili. Preživela je promenu dve lokacije i veliki broj vlasnika.

Ova knjižara širila je svoju malu kolekciju knjiga nabavljajući naslove od poznatog trgovca knjiga iz 18. veka, Simona Vandenberga. U njoj ste mogli da nađete širok spektar britanske i strane literature, od klasika do savremenih bestselera.

Hačard knjižara se više od dva veka nalazi u jednoj od najpoznatijih londonskih ulica, i dan-danas je veoma popularna. Godine 1956, knjižaru je kupila kompanija Vilijam Kolins i sinovi. Kasnije, 1991, kupio ju je književni trgovac poznat kao Pentos. Posle toga knjižaru je kupio Voterstouns, pod čijim je vlasništvom i danas.

2. Moravska knjižara

Osnovana: 1745.
Lokacija: Betlehem, Pensilvanija, Sjedinjene Američke Države
Otvorena: da
Osnivač: Samjuel Pauel

Moravska knjižara nalazi se u Betlehemu, u Pensilvaniji i najstarija je knjižara u Sjedinjenim Američkim Državama koja je otvorena i danas. Preživela je promenu dve lokacije, uključujući povratak na mesto gde je prvi put bila otvorena.

Samjuel Pauel, vlasnik krčme „Crkvena kruna“ (Church’s Crown), dobio je zadatak da 1745. vodi knjižaru u ime Moravske crkve. Iako je knjižara u početku prodavala samo crkvene tekstove, ubrzo je počela i sa prodajom nereligijskih tekstova.

Moravska crkva je u Betlehemu imala i izdavačku kuću, u čiju je zgradu 1871. godine premeštena i sama knjižara. Zbog toga su ljudi ovu knjižaru povezivali sa crkvom.

Kada je knjižara došla u vlasništvo Moravskog fakulteta, lokacija joj je ponovo promenjena. Iz zgrade izdavačke kuće premestili su je na glavnu ulicu.

Knjižara je postala poznata po Moravskoj zvezdi, koju je dobila od nemačke fabrike, 2013. godine. Zvezda je poklonjena Moravskoj crkvi zbog njenog zvonika. Zvezda je dimenzije skoro dva metra i ima 26 vrhova, zbog čega je najprepoznatljiviji simbol u ovom području.

Iako je knjižara još uvek u vlasništvu fakulteta, trenutno je pod upravom Barnsa i Nobla, glavnog lanca knjižara u Americi. Ovo je izazvalo pobunu gradskog stanovništva koje veruju da će knjižara izgubiti svoju autentičnost, ali fakultet tvrdi da se to neće dogoditi.

1. Knjižara Bertrand

Osnovana: 1732.
Lokacija: Lisabon, Portugal
Otvorena: da
Osnivač:  Pedro Faure

Knjižara Bertrand nalazi se u centru Lisabona, u Portugalu. Osnovao ju je Pedro Faure, portugalski vizionar, koji je kasnije knjižaru prodao braći Bertrand. Ova knjižara se nalazi na Ginisovoj listi kao najstarija knjižara na svetu. Radi već više od dva veka, a njena delatnost je proširena na izdavaštvo i štampariju. Danas je Bertrand dobro poznati lanac knjižara širom Porugala.

Knjižara je u početku bila mala radnja čiji su enterijer i veliki broj naslova svetske književnosti privukli mnoge poznate portugalske autore.

Godine 1755, prvobitna zgrada knjižare stradala je u zemljotresu koji je sravnio čitav Lisabon. Faureov zet je ponovo otvorio knjižaru na novoj lokaciji.

Faureov zet bio je Pjer Bertrand, francuski trgovac knjiga, sa kojim je Faure sklopio poslovni dogovor, pre nego što je Bertrand oženio Faureovu ćerku. Pre zemljotresa, Bertrandov brat mu se priključio i brat je bio taj koji je vodio knjižaru na novoj lokaciji. Osamnaest godina nakon osnivanja knjižare na novoj lokaciji, braća Bertrand su je ponovo vratili na ulicu Garet, gde se nalazi i danas.

Ljubitelji knjiga širom sveta takmiče se u tome da li su bolje elektronske knjige ili one tvrdih i mekih korica. Veliki broj knjižara širom sveta zatvara svoja vrata. Međutim, činjenica da većina knjižara sa ove liste radi punom parom i dan-danas, govori nam da još uvek postoji budućnost za knjige u tradicionalnom obliku.

Izvor: oldest.org
Prevod: Lidija Janjić