Laguna - Bukmarker - Prikazi Velikićovog romana „Bonavia“ u francuskoj štampi: Izgnanstvo kao domovina - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikazi Velikićovog romana „Bonavia“ u francuskoj štampi: Izgnanstvo kao domovina

Potekli iz zemlje pogođene istorijom lutaju junaci koji nekako uspevaju da pronađu jedni druge, ali i sebe…

Kako žive ljudi jedne zemlje koja više ne postoji? Ako na to pitanje iko može dati odgovor onda je to roman „BonaviaDragana Velikića.

Marko i Marija se sreću u redu za vize ispred mađarskog konzulata u Beogradu. Šest godina kasnije, njihov brak, koji je opstajao zahvaljujući „desetogodišnjoj gravitaciji zajedničkog života“, konačno se urušava. Nekadašnja Marijina najbolja prijateljica Kristina za beg je izabrala Boston i Ameriku, zemlju snova i obećanja, dok Miljan, Markov otac koji je pobegao iz rodne zemlje nekoliko decenija ranije i postao šef vagon-restorana Austrijske državne železnice, uspeva da otvori svoj restoran. Njihove sudbine, povezane i razvezane, istovetne po tome što kad su jednom otišli nigde nisu mogli da se ukorene, ukrstiće se u – Beču.

Od Beograda, preko Budimpešte do Beča, pisac svoje likove u tranzitu vodi ka Srednjoj Evropi – uz jak književni naboj, rezimira kritičar Figaroa, i kaže: „Velikić briljantno prepliće priče troje junaka, spajajući ih u jednu. Iako postoji očigledna sličnost sa stvaralaštvom Šandora Maraija ili Hermana Broha, Velikić svoj lični pečat daje uvodeći na scenu svoja ʼbića susretaʼ, ʼzarobljenike jedne lažne geografijeʼ kojima je ʼputovanje postalo njihova stalna adresaʼ.“

Kritičar Le Monda iznosi detaljniji prikaz romana: „Paradoksalno, to stalno bežanje se završava vraćanjem na početke, i tako u nedogled. Nagrada čitaoca čeka na kraju puta kada u riječkoj luci Marko pronađe hotel (u kojem je začet), sa tako prikladnim, simboličkim imenom koje, takođe, nosi ovaj divni roman o otrgnutosti iz svoje domovine, lutanju i pomirenju. Tada će se, kao čudom, ponovo javiti 'veseli i bezbrižni riječki dani, o igrankama u hotelu Bonavia'.“

Dragan Velikić potpisuje jedan virtuozni, briljantno napisan roman o izbeglištvu, sećanjima i identitetu, peti koji je objavljen u Francsukoj, ocenjuje Le Mond. I postavlja pitanje: može li se čovek odreći svojih predaka, svoje porodice, svog rodnog grada, svoje nacije? A nada da bi se moglo živeti negde drugde, nije li to samo iluzija?

Autor: Kristijan Otje / Florens Noivil
Izvor: Figaro / Le Monde
Prevod: Mladen Obradović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.