Laguna - Bukmarker - Prikazi Velikićovog romana „Bonavia“ u francuskoj štampi: Izgnanstvo kao domovina - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikazi Velikićovog romana „Bonavia“ u francuskoj štampi: Izgnanstvo kao domovina

Potekli iz zemlje pogođene istorijom lutaju junaci koji nekako uspevaju da pronađu jedni druge, ali i sebe…

Kako žive ljudi jedne zemlje koja više ne postoji? Ako na to pitanje iko može dati odgovor onda je to roman „BonaviaDragana Velikića.

Marko i Marija se sreću u redu za vize ispred mađarskog konzulata u Beogradu. Šest godina kasnije, njihov brak, koji je opstajao zahvaljujući „desetogodišnjoj gravitaciji zajedničkog života“, konačno se urušava. Nekadašnja Marijina najbolja prijateljica Kristina za beg je izabrala Boston i Ameriku, zemlju snova i obećanja, dok Miljan, Markov otac koji je pobegao iz rodne zemlje nekoliko decenija ranije i postao šef vagon-restorana Austrijske državne železnice, uspeva da otvori svoj restoran. Njihove sudbine, povezane i razvezane, istovetne po tome što kad su jednom otišli nigde nisu mogli da se ukorene, ukrstiće se u – Beču.

Od Beograda, preko Budimpešte do Beča, pisac svoje likove u tranzitu vodi ka Srednjoj Evropi – uz jak književni naboj, rezimira kritičar Figaroa, i kaže: „Velikić briljantno prepliće priče troje junaka, spajajući ih u jednu. Iako postoji očigledna sličnost sa stvaralaštvom Šandora Maraija ili Hermana Broha, Velikić svoj lični pečat daje uvodeći na scenu svoja ʼbića susretaʼ, ʼzarobljenike jedne lažne geografijeʼ kojima je ʼputovanje postalo njihova stalna adresaʼ.“

Kritičar Le Monda iznosi detaljniji prikaz romana: „Paradoksalno, to stalno bežanje se završava vraćanjem na početke, i tako u nedogled. Nagrada čitaoca čeka na kraju puta kada u riječkoj luci Marko pronađe hotel (u kojem je začet), sa tako prikladnim, simboličkim imenom koje, takođe, nosi ovaj divni roman o otrgnutosti iz svoje domovine, lutanju i pomirenju. Tada će se, kao čudom, ponovo javiti 'veseli i bezbrižni riječki dani, o igrankama u hotelu Bonavia'.“

Dragan Velikić potpisuje jedan virtuozni, briljantno napisan roman o izbeglištvu, sećanjima i identitetu, peti koji je objavljen u Francsukoj, ocenjuje Le Mond. I postavlja pitanje: može li se čovek odreći svojih predaka, svoje porodice, svog rodnog grada, svoje nacije? A nada da bi se moglo živeti negde drugde, nije li to samo iluzija?

Autor: Kristijan Otje / Florens Noivil
Izvor: Figaro / Le Monde
Prevod: Mladen Obradović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
letnja književna poslastica akcija 2 za 1 kupite jednu knjigu domaćeg autora, a drugu, jefitniju, dobijate za 1 dinar laguna knjige Letnja književna poslastica: akcija „2 za 1“ – kupite jednu knjigu domaćeg autora, a drugu, jefitniju, dobijate za 1 dinar
14.08.2025.
Ljubitelji domaće književnosti, imate razloga za radost! Od 13. do 31. avgusta 2025, u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs, trajaće fenomenalna akcija „2 za 1“ koja će vam...
više
savršen beg leto, knjige i ti na odabrane lagunine naslove popust od 40  laguna knjige Savršen beg – leto, knjige i ti: Na odabrane Lagunine naslove popust od 40%!
14.08.2025.
Planiraš savršen beg? Ponesi omiljenu knjigu sa sobom! Pronađi je među odabranim naslovima u izdanju Lagune, i to na popustu od 40%! Akcija traje od 21. jula do 17. avgusta 2025. u svim Delfi k...
više
prikaz knjige najkraća istorija sveta etički kompas laguna knjige Prikaz knjige „Najkraća istorija sveta“: Etički kompas
15.08.2025.
Istoričar i naučni publicista Dejvid Bejker napisao je, na nešto više od dve stotine stranica, knjigu koja obuhvata gotovo čitavu istoriju svemira – od Velikog praska pre 13,8 milijardi godina, preko ...
više
prikaz romana berači borovnica bilo je lepo i bilo je prolazno laguna knjige Prikaz romana „Berači borovnica“: Bilo je lepo i bilo je prolazno
15.08.2025.
Amanda Piters pripada Mikmačkom narodu. Indijanski narod, naseljavao je istočnu, atlansku obalu Kanade. Poslednji kanadski popisi stanovništva beleže da ih ima 168.480, neki još govore mikmački jezik,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.