Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Suze Svetog Nikole“: Kad i svetac zaplače - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Suze Svetog Nikole“: Kad i svetac zaplače

Slika realnog sveta ponekad se najizoštrenije i najjasnije sagledava kroz prizmu fantastike, pa se tim književnim postupkom u svom romanu „Suze Svetog Nikole“ poslužio i pisac Branislav Janković.

Kako to izgleda kad se nebeske sile umešaju u čišćenje zemaljskih grehova, Janković je prikazao kroz svojevrsnu hroniku sela Studenac i kroz životopise njegovih žitelja.

Svakako da ime sela nije slučajno odabrano, jer naziv koji danas ima arhaičan prizvuk označava izvorište, vrelo, zdenac, pa i prapočetak, što Studenac u Jankovićevom romanu i predstavlja, u kom god kontekstu da se posmatra, bilo u fantastike, realnosti ili simbolike.

Iako se najvažniji deo radnje odigrava tokom mesec dana nakon letnjeg Svetog Nikole, Janković je kroz raznolike priče dao ne samo presek seoskog mentaliteta nego i ponašanje prosečnog čoveka koji je bačen u velike nacionalne i svetske lomove, premda nije raskrstio sa lomovima u sopstvenoj duši.

Stoga ni vreme radnje nije nasumice odabrano, jer pet godina nakon završetka Velikog rata pravi je trenutak da se gresi iskupe, da ratne rane zacele, da se ratne i predratne tajne razotkriju, ali i da se nakon brojnih stradanja i patnji stvori nova nada, oličena u čistom, ili bar pročišćenom izvorištu novog života.

Da čišćenje izvora nije nimalo lako, moraće da se uveri ponaosob svaki žitelj Studenca, te da spas svoje duše pronađe najpre u spoznavanju sopstvenih grehova, a potom i u njihovom iskupljenju, što ponekad zna da boli i više nego sâm greh i saznanje da je počinjen.

Premda je Sveti Nikola istaknut kao centralni lik, on deluje pomalo misteriozno i gotovo je sve vreme u senci, dok je Studenčanima prepušteno da se sami bore protiv demona koji ih opsedaju. Pored toga što je jasan hrišćanski aspekat romana, Janković je uneo i pagansko nasleđe koje se do današnjeg dana zadržalo i koje često izaziva mnogo jaču pokornost nego crkva.

Sastavljen od nekoliko poglavlja u kojima selo Studenac nastupa kao kolektivni lik i od više poglavlja u kojima se zasebno daju sudbine pojedinih žitelja, roman „Suze Svetog Nikole“ delimično podseća i na zbirku priča u kojoj se glavni lik jedne može pojaviti u drugoj priči kao sporedan lik, dok bi dve konstante koje neraskidivo povezuju sve bili Studenac i Sveti Nikola.

Priče koje se odnose na lične sudbine Studenčana čine šarenolik kolaž za koji se može reći da je sastavljen od različitih grehova, ali bi setakođe moglo reći i da je sastavljen od – suza. Svako bi poglavlje, u tom smislu, predstavljalo po jednu suzu Svetog Nikole, ali ne suzu izazvanu tugom zbog greha što je čovek počinio, nego suzu izazvanu radošću što je čovek taj greh nadjačao.

Pored već spomenutih detalja i motiva, ne može biti slučajno ni to što pisac baš na polovini romana posvećuje jedno poglavlje sudbini celog sela, da bi se potom vratio životopisima pojedinaca. I upravo to poglavlje predstavlja vododelnicu koja je raspolutila Studenac i stavila njegove žitelje u nedoumicu sa koje je strane bolje – a to je nedoumica koja je iznad svakog sela, grada, zemlje i naroda, kojoj je sklon svaki čovek u verovanju da je bolje na suprotnoj strani reke, odnosno tamo gde on nije.

Prikazavši pobedu svakog Studenčana nad demonima koji su ga opsedali, pisac je ipak imao u vidu da su to i dalje samo ljudi i da iskupljenjem nisu nisu postali sveci, pa zato ostaje strepnja, ostaje sećanje kao upozorenje, ostaje strah od mnogo bezazlenijih stvari nego što su bile one što su počinjene tokom greha.

Upoznajući iz poglavlja u poglavlje svaku kuću u Studencu, čitalac će se postepeno sroditi sa samim junacima, pa možda i pustiti koju suzu dirnut njihovim sudbinama – što je i očekivano, pogotovo ako je to učinio čak i jedan svetac.
 
Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
nebojša jovanović šest vladara iz obe dinastije delilo je istu rezidenciju 60 godina laguna knjige Nebojša Jovanović: Šest vladara iz obe dinastije delilo je istu rezidenciju 60 godina
02.07.2025.
Izdavačka kuća Laguna nedavno je predstavila treću knjigu o dvorovima vladara i članova dinastija Karađorđević i Obrenović, čiji je autor istoričar i pisac Nebojša Jovanović. Reč je o „Dvor kneza Miha...
više
veličanstvena akcija 5 za 999 samo na laguninom sajtu laguna knjige Veličanstvena akcija „5 za 999“ samo na Laguninom sajtu
02.07.2025.
Ljubitelji knjiga, Imate razlog za radost! Pokrenuli smo specijalnu akciju „5 za 999“ koja važi isključivo na laguna.rs i traje od 2. do 31. jula 2025. „Zabluda Svetog Sebastijana“ Vladim...
više
vidimo se na novoj adresi delfi knjižara jovan jovanović zmaj od 3 jula u zmaj jovinoj 16  laguna knjige Vidimo se na novoj adresi! Delfi knjižara „Jovan Jovanović Zmaj“ od 3. jula u Zmaj Jovinoj 16!
02.07.2025.
Delfi knjižara „Jovan Jovanović Zmaj“ od 3. jula 2025. otvara vrata na novoj adresi – Zmaj Jovina 16, u samom srcu Novog Sada. Novi prostor ponudiće vam moderniji i funkcionalniji raspored, a sve to u...
više
aleksandra filipović kako objaviti knjigu  laguna knjige Aleksandra Filipović: Kako objaviti knjigu?
02.07.2025.
Aleksandra Filipović je srpska književnica i satiričarka koja piše za deci u odrasle. Dobitnica je brojnih priznanja u zemlji i inostranstvu za svoj stvaralački opus koji obuhvata romane, dečje priče ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.