Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Matična knjiga“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Matična knjiga“

Glavni junak u romanu „Matična knjiga“ Draška Miletića je lečeni depresivac, i dalje na lekovima: „Ti perom gladuješ i njime brkove mastiš“, kako ga je opisala susetka vračanju sklona. Stilski to podseća u skraćenim opisima i izmeštenom odnosu u rečenici na Pavića. Kao u jednom od opisa: „Pogled te žene zauvek je ostao u mojim očima. Ne njegova boja ili oblik, ne to!, već filologija tog pogleda, svi jezici kojima je govorilo.“ Nema fabule, ali ima spiskova: snova, stanara solitera u Mutapovoj 30a, bolesti, operacija kroz koje je junak prošao, muke otuđenog odrastanja, opisa predaka pripadnika prestižnih između dva rata, donžuaskih avantura. Ti spiskovi oslikavaju našu istorijsku i trenutnu sudbinu. Susrećemo opise zanimanja i života, a u najkraćim crtama: službenika, izbeglica, Jevreja koji je preživeo holokaust, povratnika sa Golog otoka, naučnih autoriteta zaštićenih od potresa i vremena temama kojima se bave, a sve od sprata do sprata, od stana do stana. Nailazimo na niz originalnih razmišljanja: „Pukovnika Tihomira Marovića ne možete uvući u razgovor o istorijsko-etničkom pravu nad katastrom. Stoga se on čuva prisvajanja bilo kog parčeta zemlje. Iz prve ruke je video kuda to vodi. U suprotnom Grci bi vladali stopama Aleksandra Velikog, Italijani pak onim Cezarovim i Hadrijanovim. Mongola bi bilo sve do Pešte. Kinom bi se, recimo, vijorila japanska zastava i tako u nedogled. Ilija Nestorović, profesor istorije koga očarava Aurelijanov zid, razdelni zid koji je u svoje vreme uspešno odvajao višu klasu od one niže, patricije od plebejaca, imućan starorimski svet od onog gologuzog, i na taj način sprečavao je da požari i boleštine ubogih preko zida pređu.“ Kao i tvrdnja: „Hanibal je stari Rim porazio. Ondašnje Najveće smirio. Rezrešio. Zaokružno. Pre njega je Rim bio istorijski vulgaran i neprikosnoven.“ Ili pak: „Za Andrića je govorio da je Titova najbolja fasada. Strog, zamišljen i bez osmeha na licu.“ Upoznajemo se sa mrzovoljnim čovekom od pedeset i dve godine, proizvodom dekadentne porodice sa nizom samoubistava, duševnih poremećaja; preispituje se i beži od noćnih nesanica sa monolozima koji će voditi do romana i spašavati od odustajanja od života: „Taj ništa prostor bio je čest u mojoj glavi. Kada sam sa stola računar konačno stavio pod mišku. Kada sam sa stola uzeo neke knjige i kabl izvukao iz utičnice. Kada sam se preselio u kuhinju. Za trpezarijski sto. Kako kakav krompir.“ Sa ocem, svetski priznatim hirurgom, postao je blizak tek posle njegove smrti pronalazeći pisma u kojima ga uvažavaju i pozivaju na saradnju francuske kolege. Majka je napisala maturski rad, esej o stilu Virdžinije Vulf, bila bolesna, daleka, a u odsustvu muža bila sklona konverzacionim flertovima. Niz detaljnih opisa malih stvari i brzih misli o istorijskim događanjima. Dvorska kamarila na bečkom dvoru se nije slagala sa politikom vladara, pa je pronađen i finansiran fotografski pogodan pobunjenik koji će ga ubiti, ali je tako propalo carstvo. Takvi neočekivani zaključci su bez komentara nabacani po romanu i daju mu zanimljiv tok.

„Boljševici će ugušiti jedinku, formirati stabilnu masu i neprestano klicati vođi. Krtog i slepog čoveka rasuti na što širem prostoru. Bezmalo neprimetno, slepilo misliti, slepilo činiti, slepilo biti. Podvaliti Evropi. Strašno joj podvaliti.“

„Iz kuće izašao sa teglom džema u ruci, bez uniforme, oružja i pomisli rata u sebi, civil koji je krenuo u posetu, ali su ga na pola puta pokupili, netragom ga nekuda odveli i tek nakon tri meseca ga razmenili, pa on od tada o svemu ćuti; gospodine, scenario građanskog rata.“

Autor: Vesna Šejić
Izvor: wdoyouw.org


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
međunarodni dan knjige za decu odabrani naslovi male lagune na popustu 50  laguna knjige Međunarodni dan knjige za decu – odabrani naslovi Male Lagune na popustu 50%
02.04.2025.
Povodom Međunarodnog dana knjige za decu koji se svuda u svetu obeležava 2. aprila, i u Delfi knjižarama slavimo ovaj važan dan! Na odabranih 50 naslova iz bogate produkcije knjiga za decu u izdanju L...
više
dečji dani kulture od 4 do 6 aprila hoću knjigu, hoću igru  laguna knjige Dečji dani kulture od 4. do 6. aprila – Hoću knjigu, hoću igru!
02.04.2025.
I ovog aprila Laguna i Delfi knjižare organizuju Dečje dane kulture, manifestaciju inspirisanu najmlađim čitaocima, posvećenu promociji knjiga i čitanja kroz igru i zabavu. Dečji dani kulture 2...
više
promocijom knjige ko zna šta će od mene biti ivane lukić počinju dečji dani kulture laguna knjige Promocijom knjige „Ko zna šta će od mene biti“ Ivane Lukić počinju Dečji dani kulture
02.04.2025.
Od petka 4. aprila knjižare Delfi i Lagunini klubovi čitalaca biće u znaku književnosti za decu i tako će biti sve do 6. aprila, do kada traje manifestacija Dečji dani kulture. Prvog dana, u pe...
više
zanimljiv program tokom dečjih dana kulture u knjižari delfi skc laguna knjige Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC
02.04.2025.
Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U pet...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.