Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Istorija nasilja“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Istorija nasilja“

U ovom kratkom razdoblju od pojave srpskog prevoda njegovog autobiografskog romana „Gotovo je s Edijem Belgelom“, francuski literata Eduar Luj je sasvim opravdano postao ljubimac i ovdašnjih ambicioznijih i zahtevnijih knjigoljubaca; sada je pred nama njegov noviji roman „Istorija nasilja“ (prevela Ivana Misirlić, takođe, baš kao i prethodni, objavila Laguna). Nakon uspelog pokušaja da se pod šinjelom kratkog francuskog romana svežijeg kova oživi zagledanost u lepotu i moć realističnog prikaza života i tlapnje onih vidno manje ekonomski relaksiranih, a što smo sretali i kod Emila Zole, Luj u „Istoriji nasilja“ znatno podiže taj autofikcijski, sociološki i antropološki ulog u sadejstvu sa ličnim bolnim iskustvima, te „Istoriju nasilja“ postavlja kao anamnezu jedne malo je reći gorke i mučne epizode tokom koje je, nakon noći nežnosti sa neznancem, on/glavni junak bio silovan i izložen svirepom mučenju. Naglašeni i detaljima bremenit verizam i emotivnost su nanovo tu, i ovde predstavljaju ključne sastojke i adute Lujeve proze i tog autofikcijskog zanosa, ali, na planu stila i izraza, Luj ovde pokazuje zamašnije ambicije i evidentan napredak – hrabro a smisleno poseže za promenom (praktično u, nazovimo to tako, narativnom hodu) vizure, perspektive i pripovedačkog glasa, čime se postiže ta diskretno začudna a efektna začudnost, i što je važnije, osećaj da je katkad nužno kroz usta drugih izreći ono o čemu bi se najradije, pa i instinktivno ćutalo. U tom smislu, Luj u kraćoj prozi uspeva da nađe tačku spoja individualnog i ličnog bola, antropološke zapitanosti o istinskom korenu zla, ali i problematizuje jedno zaista značajno pitanje unutar queer života – pitanje nasilja unutar ešalona sličnih, bliskih i manje-više nesnađenih, prokazanih i suštinski marginalizovanih. „Istorija nasilja“ je, na sve to, dokaz da je u dimenziji lepe književnosti, stilski i pripovedački napredak ne samo jedna od mogućnosti, već i zdravorazumska nužnost.

Autor: Zoran Janković
Izvor: City Magazin


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ljubica arsić za knjigu moramo uvek da imamo vremena laguna knjige Ljubica Arsić: Za knjigu moramo uvek da imamo vremena
15.07.2025.
Tokom leta i godišnjih odmora podrazumeva se da više čitamo knjige. Međutim, da li u vreme mobilnih telefona i kompjutera uopšte stižemo da čitamo? Književnica Ljubica Arsić, u intervjuu za Jutanji pr...
više
dermot o liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca laguna knjige Dermot O’Liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca
15.07.2025.
Serijal o Toto nindža-mački sjajan je za decu stariju od sedam godina. Napisao ga je popularni voditelj Dermot O'Liri, a ilustrovao Nik Ist, čije radove čitaoci prosto obožavaju. Totine av...
više
prikaz romana mesta prelaska između gvozdenog doba i savremenosti laguna knjige Prikaz romana „Mesta prelaska“: Između Gvozdenog doba i savremenosti
15.07.2025.
Roman „Mesta prelaska“ prvi je deo serijala britanske autorke Eli Grifits (1963) o forenzičkoj arheološkinji Rut Galovej. Ona je žena u kasnim tridesetim godinama, koja živi povučeno u kolibi na ivici...
više
prikaz romana biblioteka cenzora knjiga (s)misli svojom glavom laguna knjige Prikaz romana „Biblioteka cenzora knjiga“: (S)misli svojom glavom
15.07.2025.
Raspravljati o tome šta je a šta nije distopija u književnosti pomalo je nezahvalno ovih dana, kada se i ono što nam se dešava pred očima može okarakterisati kao nešto što deluje nezamislivo. Ipak, ba...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.