Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Vizantijski svet“: Blistavi sjaj hiljadugodišnjeg carstva - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Vizantijski svet“: Blistavi sjaj hiljadugodišnjeg carstva

Ako ne računamo Kinesko carstvo u dalekoj Aziji, moćna Vizantija bila je verovatno najdugovečnija država staroga veka, opstavši u raznim oblicima na samom vrhu Balkanskog poluostrva preko hiljadu godina, tj. jedanaest vekova! Gorda i ponosna, čvrsta i dostojanstvena, uverena da joj po pravu pripada prevlast nad ostalim hrišćanskim zemljama, Vizantija se menjala i prilagođavala uzburkanim tokovima vremena kao poveznica između antičkog sveta i moderne civilizacije izgrađene upravo na tekovinama drevne Helade.

Naš vrsni istoričar i jedan od najpoznatijih svetskih vizantologa Radivoj Radić dočarava nam sjaj staroga Vizanta u svojoj knjizi „Vizantijski svet“ predstavljajući nam u njoj svakodnevni život njenih žitelja, od običnih građana do sveštenika, i vodi nas kroz njihove kuće, ulice, trpezarije, škole, sela i gradove.

Verovanje da je Vizantijsko carstvo bilo učmalo i tvrdokorno i da se nije menjalo, držeći se vazda svojih u kamen urezanih načela i običaja, kulture i poretka, upravo je zabluda koju Radić pokušava da sruši naglašavajući da je Vizantija samo ostavljala utisak „promišljene nepromenjivosti“, kako bi održala svoju čvrstinu, ali se zapravo iznutra menjala i prilagođavala stanju oko sebe, jer inače ne bi ni opstala čitav jedan milenijum.

Pošto Vizantiju možemo smatrati naslednicom Rimskog carstva, njeni su stanovnici sebe nazivali Romejima, a zemlju Romejskim carstvom, dok je naziv Vizantija izmišljen mnogo kasnije na zapadu kako bi se njime Vizantija pogrdno svela samo na svoj prestoni grad Vizantion i time umanjio njen značaj u svetskoj istoriji koji je pak bio neprocenjiv.

Smatra se da je nastala u 3. veku, kada ju je kao Istočno rimsko carstvo osnovao Konstantin Veliki u okviru reformi neophodnih zbog opšte krize u kojoj se tadašnji svet zadesio. Ali Radić ističe da je ne treba smatrati ni produžetkom Rimskog carstva, a ni delom isključivo grčke istorije, budući da je bila jedna multietnička i kosmopolitska država, čiju su čak jednu četvrtinu činili Sloveni, Arapi, Jermeni, Latini... Mada je bila pravoslavna zemlja, Jermeni, Jevreji i muslimani držali su se svojih verskih običaja.

Konstantinopolj, tj. Carigrad, postao je njena prestonica u 5. veku stolujući nad carevinom koja se u pojedinim trenucima prostirala na tri kontinenta, zasnovana na rimskom državnom uređenju, grčkoj kulturi i hrišćanstvu, uz apsolutnu vlast vasileusa i jaku birokratsku aparaturu. Dok je Zapadno rimsko carstvo propalo u 5. veku, Vizantija je opstala još hiljadu godina sve do kobne 1453. i tragičnog pada Carigrada pred Mehmedom Osvajačem (opisanog nedavno u „Svetom ratu za CarigradAleksandra Tešića, knjizi koja zajedno sa isto tako nedavno izdatom „Harizmom cara DušanaKoste Nikolića, nudi i pogled na odnos Srba prema Vizantiji). A među silnim neprijateljima koji su Romeje izlagali opasnosti, od Persijanaca, Arapa, Turaka, Franaka, Bugara, Avara i Pečeneza, bili su svakako i Srbi koji su nekoliko puta bili na korak da osvoje Carigrad, prvo pod Milutinom, pa potom i pod njegovim unukom Dušanom.

Pišući izuzetno jasno, razumljivo i celovito, vrlo prijemčivim jezikom i stilom, Radić će nam pomenuti i neke od najvažnijih careva, od Justinijana i Vasilija do Iraklija iz dinastija Porfirogenita, Kantakuzina, Paleologa i Komnina. Povešće nas sa dvora i u sela gde je živela većina stanovnika, i to daleko neuređenije nego u grandioznim romejskim gradovima od kojih se megalopolisima smatraju Solun, Nikeja i Antiohija. Sam Carigrad imao je nekada i preko pola miliona stanovnika.

Saznaćemo i kakva su imena Romeji nosili, koje su praznike slavili, kako su se obrazovali (imali su univerzitet još u 5. veku), zavirićemo im čak i u tanjir (bili su hlebokusci i vinopije), doznati da li su nosili brade ili ne i kakvu su ulogu kod njih imali evnusi, kakvim su se igrama i takmičenjima razgaljivali. Na samom kraju Radić se osvrće i na religiju u Vizantiji, te će nas upoznati sa životom romejskih monaha, ali i sa nekima od najpoznatijih svetitelja. Knjiga se završava pričom o Kozmi Indikoplovu, svetskom putniku iz 6. veka, koji je oplovio Nil i mnoga mora, obišao Afriku i Arabiju i stigao sve do Cejlona u Indijskom okeanu po čemu je i dobio nadimak.

Autor: Miroslav Bašić Palković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
akcija 2 za 1 male lagune pronađi omiljenu knjigu i drugu dobijaš za dinar  laguna knjige Akcija „2 za 1“ Male Lagune: Pronađi omiljenu knjigu i drugu dobijaš za dinar!
15.07.2025.
Lepa vest za čitaoce Male Lagune! Kupovinom jedne knjige na akciji, drugu jeftiniju dobijate za 1 dinar! Akcija važi od 9. do 29. jula 2025. u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i d...
više
veličanstvena akcija 5 za 999 samo na laguninom sajtu laguna knjige Veličanstvena akcija „5 za 999“ samo na Laguninom sajtu
15.07.2025.
Ljubitelji knjiga, Imate razlog za radost! Pokrenuli smo specijalnu akciju „5 za 999“ koja važi isključivo na laguna.rs i traje od 2. do 31. jula 2025. „Zabluda Svetog Sebastijana“ Vladim...
više
produžite životni vek i poboljšajte kvalitet život razgovor o knjizi nadživeti nauka i umetnost dugovečnosti 16 jula laguna knjige Produžite životni vek i poboljšajte kvalitet život – Razgovor o knjizi „Nadživeti: Nauka i umetnost dugovečnosti“ 16. jula
15.07.2025.
U sredu 16. jula u 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC održaćemo još jednu tribinu u okviru serijala „Razgovor s povodom“. Ovoga puta biće reči o knjizi „Nadživeti: Nauka i umetnost dugo...
više
novi eden books dostupan za preuzimanje laguna knjige Novi Eden Books dostupan za preuzimanje
15.07.2025.
Sa zadovoljstvom vas obaveštavamo da je nova verzija aplikacije EdenBooks od sada dostupna za preuzimanje na svim mobilnim i tablet uređajima sa Android i iOS operativnim sistemima. Svi ljubite...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.