Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige Suzan Orlin „Kradljivac orhideja“ – Prilagođavanje - Knjige o kojima se priča
Sajamski dani - Besplatna dostava na teritoriji Srbije
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige Suzan Orlin „Kradljivac orhideja“ – Prilagođavanje

Pažnju novinarke „Njujorkera“ Suzan Orlin privlači tekst o krađi retkih i zaštićenih orhideja iz floridske močvare zvane Državni rezervat Fakahači. Njena intuicija pokazuje se tačnom na suđenju kradljivcima: konsultantu za hortikulturu Džonu Larošu i trima njegovim pomoćnicima iz indijanskog plemena Seminola. Štaviše, strašću za cvećem i prirodom, radoznalošću duha i ekscentričnošću, Laroš se pokazuje ne samo kao vredan istraživanja nego i kao model čoveka kakav bi i Suzan Orlin možda volela da bude. Upoređujući se sa njime, zaključuje da je postala osoba u čijoj naravi ima premalo mesta za strasti prema bilju i strasti, uopšte. Razlike između nje i Laroša se neizbežnim poznanstvom pojačavaju ali, kroz rad glavne junakinje, i smanjuju: dok je on fasciniran sposobnošću biljaka da se adaptiraju i mutiraju, Suzan je verovala da je za ljudsko biće adaptiranje pomalo sramna vrsta bega; ali pod uticajem Džona kao ličnosti ona piše knjigu kako bi i sama osetila strast kakvu kolekcionari orhideja gaje prema tom cvetu. Adaptirajući se novom svetu koji je otkrila, ona postaje nedosledna na najbolji mogući način, u svakom slučaju dovoljno dobar da ga, izvan stranica knjige, reditelj Spajk Džonz oseti kao izazov da adaptira roman Suzan Orlin „Kradljivac orhideja“ u veoma gledan film čiji će naslov, nimalo slučajno, biti: „Adaptacija“. (Film je drugačiji od romana koliko i Suzan od Laroša: ona se prilagođava njemu koliko i scenarista Čarli Kaufman njenom romanu.)

Svet rezervata Fakahači se sa svojom galerijom švercera i Indijanaca koji imaju posla s njima, opasnih kornjača ili krvoločnih kajmana, pokazuje glavnoj junakinji kao sasvim izvoran i drugačiji od svih koje je do tada upoznala. Laroševa predanost i harizma toliko utiču na Suzan da postaje opsednuta željom da vidi izrazito retku orhideju–duha, koju ovaj pustolov želi da klonira ne bi li se obogatio i, u isti mah, neutralizovao učinke nezakonske preprodaje ove biljke usled koje bi ona mogla da izumre. Suzan ne uspeva da vidi žuđeni cvet ali je dovoljno inicirana da završi roman o orhidejama i njihovom sakupljaču, knjigu koja je u potpunom duhu prirode priče i razlika naravi njenih protagonista: crnohumorna, cinična, ironična i – pošto i kroz bilje, i međuljudske odnose, na kraju slavi prilagođavanje – antinarcistička.
 
Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
spremite se sajamski dani od 14 do 29 oktobra laguna knjige Spremite se! Sajamski dani od 14. do 29. oktobra
16.10.2024.
I ovaj oktobar donosi mnogo radosti svim ljubiteljima knjige! Sajam knjiga je naša najvažnija manifestacija koja promoviše knjigu i čitanje, a čitaoci ne propuštaju Sajam!   U slučaju da ne...
više
veliki broj pisaca na štandu lagune na sajmu knjiga u hali 1 laguna knjige Veliki broj pisaca na štandu Lagune na Sajmu knjiga u Hali 1
16.10.2024.
I ove godine sa čitaocima će se družiti veliki broj pisaca tokom devetodnevnog Sajma knjiga. Ovo je kompletan raspored potpisivanja pisaca na štandu Lagune u Hali 1:   Nedelja, 20. oktob...
više
da li je moguće pobediti sistem i izboriti se za pravo na materinstvo zakon srca slavice mastikose u prodaji od 18 oktobra laguna knjige Da li je moguće pobediti sistem i izboriti se za pravo na materinstvo? „Zakon srca“ Slavice Mastikose u prodaji od 18. oktobra
16.10.2024.
„Zakon srca“ Slavice Mastikose, roman snažne sugestivnosti, govori o najznačajnijim temama čovekove sudbine, kao što su: ljubav, smrt, prijateljstvo, sudbinski izazovi, ali i o doniranju organa, kao i...
više
klasik svetske književnosti pisma mileni franca kafke od 19 oktobra u prodaji laguna knjige Klasik svetske književnosti: „Pisma Mileni“ Franca Kafke od 19. oktobra u prodaji
16.10.2024.
Povodom sto godina od Kafkine smrti, „Pisma Mileni“ u novom prevodu Maje Anastasijević, otkrivaju nam ličnost pisca čija je proza utisnula dubok trag u književnost 20. veka. Franc Kafka je upoznao ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.