Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Putovanje čovečanstva“: Tri ključna pitanja - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Putovanje čovečanstva“: Tri ključna pitanja

Zašto je čovek jedina životinja na planeti koja je iskusila progres i dospela do visokog životnog nivoa? Zbog čega je izraziti razvoj ljudskih bića počeo tek pre dvestotinak godina, sa industrijskom revolucijom? I zašto je taj razvoj uticao na ogromne nejednakosti u svetu?

Tri tek navedena pitanja čine osnov za knjigu „Putovanje čovečanstva“ izraelsko-američkog autora Odeda Galora (1953). Budući da je štivo sveobuhvatnije od mnogih drugih koja pokušavaju da sažimu posvemašnji istorijat ljudskih bića u skučenom prostoru, odgovori su iznenađujući u meri da od dela čine svojevrsni triler pun dubokih misli koje dovode čitaoca do potpunijeg razumevanja naše povesti i do toga da, neizbežno, opet promisli pitanje prosperiteta naše vrste i njenog opstanka.

S obzirom na to da je Galor ekonomista, a da je podnaslov Poreklo bogatstva i nejednakosti, autor zapanjujuće malo objašnjenja nalazi striktno unutar sektora za koji je stručan i za koji bi mnogi pomislili da je presudan. Čak i onde gde se ekonomija navodi kao odlučujuća, u tome je prate biološko-kulturološki faktori. Na primer, iako kolevka čovečanstva, Afrika je ostala siromašna jer su iseljavanjem s tog kontinenta emigranti postali međusobno neuporedivo homogeniji nego što to važi za žitelje Afrike. Zatim, do značaja novca doveli su i religijski razlozi: pripadnici judaizma su zbog čestih selidbi morali da se na novoj adresi što pre uspostave, što su mogli da postignu jedino uzajamnom solidarnošću – homogenizovanjem – i mukotrpnim radom, a protestantizam u odnosu prema poslu dobrim delom vidi i odnos prema Bogu. Otac ove religije, Martin Luter, zahtevao je pak da vernici sami čitaju i tumače Bibliju, bez posredstva sveštenika, što je indirektno predstavljalo podsticaj opismenjavanja, čime je pritisnuta jedna od najznačajnijih dirki za stimulisanje ekonomskog rasta: akumulacija ljudskog sveukupnog kapitala što svakako uključuje obrazovanje.

Kao jedan od veoma bitnih faktora ekonomske nejednakosti Galor navodi pitanje nataliteta i upravo – obrazovanja. Od industrijske revolucije naovamo, u državama u kojima se ona ispostavila kao razvijenija, većina roditelja je birala da ima manje dece koja će uživati bolje životne uslove, uključujući i obrazovne, naspram siromašnijih zemalja u kojima veći broj potomaka u nekom smislu znači veću moć, ali i sigurnije produženje opstanka jer zbog više bolesti, veća je i smrtnost dece. Uz ekonomske, Galor navodi i značaj klimatskih uslova za razvoj endemskih bolesti. Na osetan pad nataliteta uticala je i emancipacija žena kao (in)direktna posledica industrijske revolucije.

Autor nalazi svojevrstan pozitivni utopijsko-realni primer za dalji razvoj čovečanstva u pravcu smanjenja socijalnih nejednakosti. Zanimljivo je da ga on locira u zemlju koja bi malo kome mogla pasti na pamet kao paradigmatična. U pitanju je Bolivija: po svojim merilima, Galor nalazi da je to najhomogenija država na svetu, a na osnovu takvog modela obrazovanje kao sastavni deo ljudskog kapitala bi moralo biti orijentisano ka pluralizmu i nekonvencionalnom razmišljanju.

Naravno, „Putovanje čovečanstva“ potkrepljeno je i argumentima iz ekonomije, oblasti na koju autor, iako joj strukom pripada, nije želeo da svede razloge za tri ključna pitanja o razvoju čovečanstva, a posle čitanja knjige možemo da razumemo da bi takvo gledanje bilo i preusko. Kompetentnim bavljenjem istorijom ljudskih bića iz mnoštva aspekata, koje bi bilo ko drugi teško mogao sve da poznaje, Oded Galor je uspeo da zainteresuje najširu moguću publiku. Uostalom, o tome svedoče i podaci o već desetinama prevoda njegove knjige koja je izvorno tek nedavno objavljena.

Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ljubica arsić za knjigu moramo uvek da imamo vremena laguna knjige Ljubica Arsić: Za knjigu moramo uvek da imamo vremena
15.07.2025.
Tokom leta i godišnjih odmora podrazumeva se da više čitamo knjige. Međutim, da li u vreme mobilnih telefona i kompjutera uopšte stižemo da čitamo? Književnica Ljubica Arsić, u intervjuu za Jutanji pr...
više
dermot o liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca laguna knjige Dermot O’Liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca
15.07.2025.
Serijal o Toto nindža-mački sjajan je za decu stariju od sedam godina. Napisao ga je popularni voditelj Dermot O'Liri, a ilustrovao Nik Ist, čije radove čitaoci prosto obožavaju. Totine av...
više
prikaz romana mesta prelaska između gvozdenog doba i savremenosti laguna knjige Prikaz romana „Mesta prelaska“: Između Gvozdenog doba i savremenosti
15.07.2025.
Roman „Mesta prelaska“ prvi je deo serijala britanske autorke Eli Grifits (1963) o forenzičkoj arheološkinji Rut Galovej. Ona je žena u kasnim tridesetim godinama, koja živi povučeno u kolibi na ivici...
više
prikaz romana biblioteka cenzora knjiga (s)misli svojom glavom laguna knjige Prikaz romana „Biblioteka cenzora knjiga“: (S)misli svojom glavom
15.07.2025.
Raspravljati o tome šta je a šta nije distopija u književnosti pomalo je nezahvalno ovih dana, kada se i ono što nam se dešava pred očima može okarakterisati kao nešto što deluje nezamislivo. Ipak, ba...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.