Laguna - Bukmarker - Prikaz „Knjige o prijateljstvu“: Pronađeni u prevodu - Knjige o kojima se priča
Noć knjige od 6. do 8. juna
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz „Knjige o prijateljstvu“: Pronađeni u prevodu

Ako se objašnjenje za veliki broj međusobno nerazumljivih jezika na kugli zemaljskoj potraži u Bibliji i prihvati tumačenje koje kaže da je Bog stvorio različite jezike ne bi li kaznio ljudski rod zbog izgradnje megalomanske Vavilonske kule, onda je svako poznavanje više jezika korak ka ublažavanju i prevazilaženju starozavetne kazne.
 
U tom kontekstu, nesaglediv je značaj prevodioca kao posrednika između jezikâ, književnih dela, ali i kultura dvaju ili više naroda.
 
A čak i da se zanemari biblijsko tumačenje, opet je velika dragocenost kad je govornik jednog jezika u mogućnosti da u prevodu čita ono što je izvorno napisano na nekom drugom jeziku, a to ne bi bilo moguće bez marljivog i savesnog rada (najmanje) jednog prevodioca.
 
Zato nije pravedno kad oni koji podnose najveći teret u prevazilaženju vavilonskih prepreka ostanu u senci i budu izgubljeni u prevodu – iako bez njih ne bi ni bilo prevoda.
 
Na neki način, „Knjiga o prijateljstvu“ ispravlja takvu nepravdu, jer njeni su autori upravo – prevodioci. I to prevodioci koji su čitaocima svojih maternjih jezika omogućili susret sa delima Petera Handkea. A svako ko je pročitao makar i jednu Handkeovu knjigu, može da pretpostavi koliko je potrebno znanja, strpljenja, ali i književnog dara, dok se svaka piščeva misao dosledno ne prenese u drugi jezik a da pritom ne izgubi svoje izvorno dubinsko značenje.
 
Zna se da poeziju najbolje prevode oni koji su i sami pesnici. Što se prevođenja proze tiče, obično se i ne razmišlja da li je prevodilac vrstan pisac na svom jeziku, ali u slučaju prevođenja Handkeovih dela, to bi zaista trebalo da bude uslov, pa upravo tekstovi Skota Abota i Žarka Radakovića pokazuju da su i američki i srpski prevodilac ispunili taj kriterijum.
 
Iako interesovanje za Handkeovo stvaralaštvo nije neposredan povod za prijateljstvo između Radakovića i Abota, ipak veliki pisac nemačkog jezika rodom iz Austrije (a nemačko-slovenačkog porekla) stoji kao svojevrsna spona i konstanta „Knjige o prijateljstvu“, koju ne ispisuju samo Amerikanac, kome je engleski jezik maternji, i Srbin koji je rođen u Jugoslaviji i svojim maternjim jezikom smatra srpskohrvatski, nego i njihov zajednički prijatelj, američki pesnik sicilijanskog porekla Aleks Kaldijero, dok je vizuelnu krunu dala Nina Pops, nemačka umetnica rođena u Beogradu.
 
Sećajući se i zajedničkih i isključivo ličnih doživljaja, i privatnih i profesionalnih momenata, i intimnih tajni i javnih nastupa, autori zapravo stvaraju novu Vavilonsku kulu, ali takvu u kojoj svako svakoga razume i koja nije greh prema božanstvu, nego veliki književni dar čovečanstvu. Naravno, pošto su Abot i Kaldijero svoja sećanja pisali na engleskom, to je moralo biti prevedeno na srpski jezik, a za to je bio zadužen Ivan Jovanović, još jedan rušitelj prepreka.
 
Dve slike Nine Pops, koje su vizuelizacija Radakovićevog i Abotovog prijateljstva i saradnje, donekle se gorde nad književnom umetnošću i poručuju koliko su u prednosti nad pisanom rečju samim tim što za njihovo razumevanje ne treba prevod, jer može ih videti i protumačiti svako, bez obzira na nacionalnost i maternji jezik.
 
Ipak, moć književne umetnosti umnogome se približila moći vizuelnog stvaralaštva, pa i broju ljudi kojima je dostupna, što se ne bi desilo da nije vrsnih prevodilaca, pa je „Knjiga o prijateljstvu“ značajna i stoga što iz prve ruke prikazuje život ljudi bez čijeg znanja i rada nijedno književno delo ne bi prešlo granicu jezika na kome je napisano.
 
Zato nije preterano reći da bez prevodilaca, čiji su Radaković i Abot dostojni predstavnici, zapravo ne bi ni bilo književnih dela koja su stekla međunarodnu slavu i koja se samim tim smatraju neraskidivim delom svetske kulture.
 
Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
prikaz romana kari soto se vratila bestseler koji obara rekorde laguna knjige Prikaz romana „Kari Soto se vratila“: Bestseler koji obara rekorde
06.06.2025.
Novim romanom „Kari Soto se vratila“ Tejlor Dženkins Rid donosi priču o penzionisanoj teniserki koja se vraća na teren kako bi odbranila svoj rekord. Roman je prvobitno objavljen baš u trenutku kad...
više
prikaz knjige prolećna oluja pronađi svoja krila laguna knjige Prikaz knjige „Prolećna oluja“: Pronađi svoja krila
06.06.2025.
Kada ste duboko nezadovoljni svojim monotonim životom i tonete u glib učmalosti i jednolične rutine, sputani potpunim pomanjkanjem samopouzdanja, jedino što može da vas pokrene s mrtve tačke i natera ...
više
radost je u vazduhu počela je noć knjige  laguna knjige Radost je u vazduhu! Počela je Noć knjige!
06.06.2025.
U svim Delfi knjižarama, Laguninim klubovima čitalaca, na sajtovima laguna.rs, delfi.rs i dicearena.rs počela je još jedna Noć knjige, 32. po redu, i trajaće do nedelje uveče 8. juna! Omiljena ...
više
priča koja traje noć knjige od 6 do 8 juna laguna knjige Priča koja traje – Noć knjige od 6. do 8. juna
06.06.2025.
Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 6. do 8. juna 2025. godine 32. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klub...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.