Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Grci: Celokupna istorija“: Podudarnost teme i pristupa - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Grci: Celokupna istorija“: Podudarnost teme i pristupa

Nema manje države na svetu sa većim univerzalnim kulturološkim uticajem nego što je to Grčka. Svako iole upućen zna da koren mnogih tuđica koje se koriste u celom svetu potiče iz grčkog jezika, te da su, između mnogih ostalih vitalnih oblasti i pojava, demokratija ili Olimpijske igre nastale u matičnoj zemlji tog jezika. Kako onda sažeti njenu celokupnu istoriju, razdoblje od preko tri hiljade godina, u knjigu na manje od pet stotina stranica? Jedino izvesnim ograničavanjem fokusa čime se, međutim, neće nauditi celokupnosti uvida obećanom u podnaslovu.

Od desetak knjiga koje je napisao profesor-emeritus londonskog Kings Koledža, engleski istoričar Roderik Biton (1951), jedna je posvećena pesniku Jorgosu Seferisu. U svom prigodnom govoru pred Nobelovim komitetom, grčki poeta je naglasio da ne pripada velikoj zemlji, ali da stvar stoji sasvim drugačije sa njenom tradicijom i jezikom, koji nikada nije prestao da se koristi. Drugim rečima, poput protagoniste svoje knjige, Biton se fokusira na grčki jezik. Ovo je manje knjiga o jednoj državi a više o ljudima koji su je nastanjivali ma koliko njene granice bile promenljive a istorija dinamična. Na primer, Sparta i Atina bi međusobno ratovale pa se udružile protiv Persijanaca te se zatim opet sukobile da bi stupile i u savez sa Persijom. U raznim trenucima, grčki jezik je govoren i u matici, ali i u Aleksandriji, Marijupolju, Vizantiji, na Kipru ili u pojedinim pravoslavnim zajednicama u Sjedinjenim Državama...

Ukoliko tema zbog svoje dinamičnosti i polivalentnosti može da deluje i  pomalo nerazmrsivo, autor uspeva da i najkompleksnije promene koje opisuje učini opšterazumljivim. Tome doprinosi i struktura u kojoj se petnaest poglavlja knjige – ne računajući predgovor i epilog – ne nižu samo po periodu odvijanja događaja nego su im u isti mah zadati i tematski okviri. Na primer, naslov prvog glasi Od zapisa i legendi (1500. p. n. e. – oko 1180. p. n. e), a (pret)poslednjeg Novi zapisi, nove legende (1974–2021). Pošto je fokus stavljen na jezik, naravno da u prvi plan dospevaju govor o nastanku filozofije i književnosti, uključujući i proces pretvaranja usmenih kaža u tekstove, pri čemu bi Homerovu „Ilijadu“ i „Odiseju“ valjalo pojmiti kao začetak umetničke literature u punom smislu te reči. Na kraju krajeva, knjiga počinje iskazom: „Grčki jezik je jedan od samo tri kojima se danas govori i piše u celom svetu, a koji mogu da prate svoje neprekidno pisano  nasleđe  unazad  više  od  tri  hiljade  godina.“

Ovakav pristup nipošto ne znači da Biton odstupa od istoriografskog pristupa u korist lingvističkog. Naprotiv, u najupečatljivija poglavlja knjige spadaju ona koja se tiču Aleksandra Makedonskog, Peloponeskog rata i Vizantijske imperije. S druge strane, da autor ne prilazi temi ni odveć specijalistički, jasno je još od početnih, prilično deskriptivnih i upečatljivih pasusa prvog poglavlja, lociranih pretežno na istočni Mediteran oko 1500. godine pre nove ere. Zapravo je Bitonov pristup, kojim se akcentuju istorija, geografija, arheologija i lingvistika, polivalentan, kakva je i tema. Podređivanje pristupa temi do njihovog podudaranja jeste jedna od mogućih definicija dobre knjige.

Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ljubica arsić za knjigu moramo uvek da imamo vremena laguna knjige Ljubica Arsić: Za knjigu moramo uvek da imamo vremena
15.07.2025.
Tokom leta i godišnjih odmora podrazumeva se da više čitamo knjige. Međutim, da li u vreme mobilnih telefona i kompjutera uopšte stižemo da čitamo? Književnica Ljubica Arsić, u intervjuu za Jutanji pr...
više
dermot o liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca laguna knjige Dermot O’Liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca
15.07.2025.
Serijal o Toto nindža-mački sjajan je za decu stariju od sedam godina. Napisao ga je popularni voditelj Dermot O'Liri, a ilustrovao Nik Ist, čije radove čitaoci prosto obožavaju. Totine av...
više
prikaz romana mesta prelaska između gvozdenog doba i savremenosti laguna knjige Prikaz romana „Mesta prelaska“: Između Gvozdenog doba i savremenosti
15.07.2025.
Roman „Mesta prelaska“ prvi je deo serijala britanske autorke Eli Grifits (1963) o forenzičkoj arheološkinji Rut Galovej. Ona je žena u kasnim tridesetim godinama, koja živi povučeno u kolibi na ivici...
više
prikaz romana biblioteka cenzora knjiga (s)misli svojom glavom laguna knjige Prikaz romana „Biblioteka cenzora knjiga“: (S)misli svojom glavom
15.07.2025.
Raspravljati o tome šta je a šta nije distopija u književnosti pomalo je nezahvalno ovih dana, kada se i ono što nam se dešava pred očima može okarakterisati kao nešto što deluje nezamislivo. Ipak, ba...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.