Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Beogradski Jevreji“: Neugasiva vatra epohe - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Beogradski Jevreji“: Neugasiva vatra epohe

Nebojša Jovanović, rođen u Loznici, 1963. godine, istoričar je i književnik. U Beogradu, na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta, diplomirao, magistrirao i doktorirao. Radio u Jevrejskom istorijskom muzeju, u Beogradu, Zadužbini kralja Petra Prvog u Topoli na Oplencu, u Petoj beogradskoj gimnaziji a danas je urednik u Zavodu za udžbenike, u Beogradu. Godinu 2003. proveo na usavršavanju u Institutu „Georg Ekert“ u Braunšvajgu (Nemačka) i istraživanju u arhivima u Beču i Temišvaru. Bavi se i književnim radom i slikarstvom. Jedan je od autora „Srpskog biografskog rečnika“, Matice srpske u Novom Sadu, „Školskog sveznanja“ u Beogradu, 2007, i „Enciklopedije srpskog naroda“ 2008.

Roman „Idemo na Zagreb“ (Beograd, 1998, 2003) objavljen je u Zagrebu (Naklada Pavičić) u čak 11 izdanja od 2001–2008, a preveden je i na francuski jezik.

Član je Predsedništva Društva istoričara Srbije, a član Nacionalnog prosvetnog saveta Republike Srbije bio je u prvom mandatu 2006–2009.

Knjiga „Beogradski Jevreji“ spada u vrhunsku nefikcijsku prozu. Ona koristi pouzdane izvore koje je mogao sakupiti „in situ“ radeći u Jevrejskom muzeju Srbije. Ali i bez tog biografskog podatka knjiga bi bila izuzetno uzbudljiva, upoređujući trajanje Jevrejskog naroda na teritoriji Beograda (pa i Srbije) sa trajanjem srpskog roda. Naime, Jevreji su u Beogradu 10 vekova, Srbi dva. I nakon progona Sefarda iz Španije. Pomereni sa savske obale na dunavsku iliti četvrt Jaliju, omeđenu ulicama Jevrejskom, Dubrovačkom, Budimskom, Dušanovom, i Kralja Petra koja se već uspinje ka Zereku, u vreme epidemije kuge u čaršiji.

Aškenazi su došli kao mnogo obrazovaniji, negde u 17 veku. Oni su stizali iz Austrougarskog carstva, dok su Sefardi voleli Istok, Orijent, od Istanbula do Damaska.

U Beogradu se ravnopravno govorio, jidiš, jezik nemačkih Jevreja i ladino, jezik španskih Jevreja, mnogo jednostavniji, narodskiji, srdačniji i od jidiša i od slavenoserbskog, Vukovog i Dositejevog.

Postojale su sve do II svetskog rata jevrejske sinagoge i opštine, aškenaška i sefardska. Sefardske žene su bile mnogo aktivnije u socijalnoj skrbi, pomagale su prilježnije gradskoj sirotinji.

Ako u školskim programima ne postoje informacije o poznatim jevrejskim porodicama i pojedincima koji su pripadali izuzetnim braniteljima otadžbine, Srbima Mojsijevske vere, đacima 1.300 kaplara, a Jevrejsko groblje na Paliluli, preko puta Novog groblja mu dođe kao groblje-bukvar, sa geografskim toponimima i umetničkim skulpturama, osim toga postoje i istaknuti pojedinci zapamćeni po svojoj hrabrosti. Ćerka koja nije htela bude spašena, nepokretna i izmučena, kako bi pomogla roditeljima i ostalim zatvorenicima tri beogradska jevrejska zatvora: „Topovske šupe“, logora „Banjica“ i logora „Sajmište“ gde je bila smeštena čuvena Dušegupka – kamion u kome su Jevreje trovali gasom.

Zašto naša deca ne bi saznala, šetajući samim Dorćolom, ko je bio čiča Janko, ko su braća Baruh, Leon Koen, Geca Kon, Olga Alkalaj? Zar to nije dug prema starosedeocima ovih prostora koji su nas propustili ispred sebe?

Zašto ne bismo saznali smešno-tužnu priču o porciji špageta kojom je naš prvi baletan, Lujo Davičo, uništio oficirski italijanski štab u Nikšiću skupljen u oficirsku menzu?

Umesto da blude po internetu, odgovaraju na glupe izazove, povedite ih na ova mesta ili u Jevrejski istorijski muzej. Ili na Jevrejsko groblje. Nećete pogrešiti. Mnogo toga naučićete zajedno.

Autor: Silvana Hadži-Đokić
Izvor: Ekspres


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
bojan savić ostojić mislim da ne bih preživeo nove devedesete laguna knjige Bojan Savić Ostojić: Mislim da ne bih preživeo nove devedesete
11.06.2025.
Bojan Savić Ostojić, pisac i prevodilac srednje generacije, pažnju literarne javnosti stekao je romanima „Punkt“ (2017), „Nema oaze“ (2019), „Ništa nije ničije“ (2020), „Varvarin u Evro...
više
sesilija rabes umetnost je opsednuta istinom laguna knjige Sesilija Rabes: Umetnost je opsednuta istinom
11.06.2025.
U razgovoru za Bukmarker naučnica i spisateljica Sesilija Rabes otkriva da li je i na koji način u romanu prvencu „Sve je u redu“ uspela da ostvari svoju želju da pomiri svet kakav jeste sa svetom kak...
više
odakle početi sa dostojevskim  laguna knjige Odakle početi sa Dostojevskim?
11.06.2025.
Dakle, pročitali ste „Bele noći“– šta sledeće? Dobrog pisca teško je zaboraviti. Fjodor Dostojevski, verovatno najhaotičniji i najkontroverzniji među velikim ruskim romanopiscima, ponovo hara t...
više
delfi kutak je pročitao dorćolski rekvijem  laguna knjige Delfi Kutak je pročitao: „Dorćolski rekvijem“
11.06.2025.
Hajde da vas natjeram da uzmete „Dorćolski rekvijem“ preko reda, kao što sam i sama, jer je žalosno da čeka red na polici... Stojiljković je takav majstor svog zanata da čitajući uživate u sirovom izr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.