Laguna - Bukmarker - Prikaz klasika Viktora Igoa „Bogorodičina crkva u Parizu“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz klasika Viktora Igoa „Bogorodičina crkva u Parizu“

Nedavno sam prvi put pročitao roman Viktora Igoa „Bogorodičina crkva u Parizu“. Knjiga me je oduševila i dirnula. Iako joj nedostaje dubina i ljudskost koje možemo prepoznati u romanu „Jadnici“, sama po sebi poseduje monumentalnost strukture i božansku saosećajnost. Ali ono najbolje u njoj jesu ljubavna priča i veličanstven opis grada, kakav se jedino može uporediti sa Džojsovim prikazom Dablina u „Uliksu.“

Ovo je priča o grandioznoj katedrali koja dominira gradom, sa kojom ga većina ljudi poistovećuje, i u njoj se odigrava dobar deo radnje romana, kao i najznačajniji dogođaji. Ona je takođe genius loci Pariza, sa dušom materinskih karakteristika koja pruža utočište i podrušku najnesrećnijoj deci (od kojih je većina bukvalno siročad: Grengoar, Kvazimodo, Esmeralda, Frolo), ali i utehu zbog teških i često tragičnih sudbina, bilo da su ružni ili prelepi, plemeniti ili podmukli.

Igoov roman se godinama nalazio na mojoj listi „obavezne obimne literature“, a ono što je konačno prevagnulo da se popne na vrh bila je moja sve veća opsednutost književnim delima u kojima centralnu figuru ima neki grad. U detinjstvu, omiljena priča iz „Hiljadu i jedne noći“ bila mi je ona u kojoj se radnja odigrava u Bagdadu, a od rane adolescencije sam uživao u pričama o Šerloku Holmsu i njegovim avanturama u Londonu, o D'Artanjanovom Parizu i Njujorku Niroa Vulfa. Potom sam počeo da uživam i u fantastičnijim gradovima, poput Stivensonovog i Makenovog Londona i Lajberovog Lankmara.

Čvrsto verujem da je objavljivanje romana „Bogorodičina crkva u Parizu“ 1831. godine, prelomna tačka za romane čiji su glavni junaci, zapravo, gradovi. Igo se oprobao u nežnom gotičkom stilu koji je već polako počeo da se gasi, usadio ga je u srž grada (tačnije u gotičku katedralu koja se nalazi u središtu velikog grada, gde je bilo očito da će procvati), zalivao sa izvora arapskih čudotvornih izvora (nezgodan zvonar, lopovska družina, prelepa plesačica) i negovao njegov rast istorijskom metodom Ser Voltera Skota. I tako je nastala urbana ljubavna priča.

To je, naravno, bio samo začetak. Još deset godina industrijalizacije i porasta broja stanovništva biće potrebno da bi evropski veliki gradovi zaličili na drevni Bagdad. Dikens će lopovsku bandu učiniti jednom od glavnih motiva zlokobnog Londona u romanu „Oliver Tvist“, dok će Ežen Si istražiti gradske poroke u svom delu „Tajne grada Pariza“ (1841), a uskoro će ih mnogi slediti – na komercijalan, ako ne na umetnički način.

Već nešto kasnije će na scenu stupiti novi detektivi gotičkih gradova (Poov Dupen, Gaboriov Lekok, Konan Dojlov Holms), a nedugo zatim će se ponovo pojaviti fantastične priče o čudima (Stivensonova „Nova hiljadu i jedna noć“, Makenova The Three Imposters), u potpunosti pripremajući gradsku scenografiju za književnike 20. veka, gde će izgraditi sopstvene romantične gradove koji se nalaze u svetu fantazije i otkrića.

Ono što nam Igo poručuje, jeste da, iako su kosti Kvazimoda i Esmeralde odavno postale prah, predivni grad koji vrvi od zločina i snova nastavlja da živi.

Izvor: Goodreads
Prevod: Aleksandra Branković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ljubica arsić za knjigu moramo uvek da imamo vremena laguna knjige Ljubica Arsić: Za knjigu moramo uvek da imamo vremena
15.07.2025.
Tokom leta i godišnjih odmora podrazumeva se da više čitamo knjige. Međutim, da li u vreme mobilnih telefona i kompjutera uopšte stižemo da čitamo? Književnica Ljubica Arsić, u intervjuu za Jutanji pr...
više
dermot o liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca laguna knjige Dermot O’Liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca
15.07.2025.
Serijal o Toto nindža-mački sjajan je za decu stariju od sedam godina. Napisao ga je popularni voditelj Dermot O'Liri, a ilustrovao Nik Ist, čije radove čitaoci prosto obožavaju. Totine av...
više
prikaz romana mesta prelaska između gvozdenog doba i savremenosti laguna knjige Prikaz romana „Mesta prelaska“: Između Gvozdenog doba i savremenosti
15.07.2025.
Roman „Mesta prelaska“ prvi je deo serijala britanske autorke Eli Grifits (1963) o forenzičkoj arheološkinji Rut Galovej. Ona je žena u kasnim tridesetim godinama, koja živi povučeno u kolibi na ivici...
više
prikaz romana biblioteka cenzora knjiga (s)misli svojom glavom laguna knjige Prikaz romana „Biblioteka cenzora knjiga“: (S)misli svojom glavom
15.07.2025.
Raspravljati o tome šta je a šta nije distopija u književnosti pomalo je nezahvalno ovih dana, kada se i ono što nam se dešava pred očima može okarakterisati kao nešto što deluje nezamislivo. Ipak, ba...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.