Laguna - Bukmarker - Priče o Merama – „Sve“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Priče o Merama – „Sve“

Prvi ponedeljak u mesecu donosi ekskluzivno za čitaoce Laguninog sajta www.laguna.rs novu priču Gorana Petrovića iz ciklusa „Priče o Merama“.

Sve




Dve vremešne žene, rođene sestre iz Rusije, na obali Mediterana, na kamenoj ponti – čiste mušlje. One se već nekoliko decenija viđaju samo jedanput godišnje, na tom zajedničkom letovanju, uvek u istom gradiću na obali toplog mora, uvek iznajmljujući isti apartman. U Rusiji se ne posećuju. Dele ih hiljade kilometara, jedna živi u hladnoj Moskvi, druga u veoma hladnom Novosibirsku.
 
Prvog dana zajedničkog letovanja one pričaju, razmenjuju novosti, „prosejavaju“ rodbinu, ogovaraju muževe, izveštavaju jedna drugu o unucima, zatim o sopstvenom zdravlju, o novim lekovima koji su im prepisani... Već sledeći dan provode ćuteći, svaka čitajući svoju knjigu. I veoma često „beru“ mušlje, jer ih obožavaju, a u Rusiji su one sveže prilično skupe. Zatim čiste školjke, na kamenoj ponti, zaneseno, bez reči, uopšte ne progovarajući... Vlasnik apartmana je gošćama pozajmio baštenske rukavice. Ako je more njiva, onda je zaliv bašta. Pošto su sestre punačke, posao čišćenja je dodatno otežan, valja sat-dva biti sagnut i činiti sasvim iste pokrete – kako bi mušlji bilo tek za jedan obrok.
 
Ovog leta čišćenje mušlji napreduje sporije nego ranije. Jedna od sestara, ona iz Novosibirska, ima početni oblik Parkinsonove bolesti, desna ruka joj se trese i mušlje joj često propadaju kroz prste. Ipak, one ne odustaju. To je jedan od retkih preostalih poslova koji im je zajednički. Taj posao, toplinu kamene ponte, miris morskih trava i kuvanih školjki – pamtiće do naredne godine. Ako je bude...
 
Samo nekoliko metara dalje, u hladu podzida ponte, moja žena čita knjigu popularnog ruskog pisca, već svetski poznat roman o gulazima. Iskoristivši to što su se sestre uspravile, očigledno im je potreban predah, ona pita Moskovljanku da li je možda imala priliku da čita taj roman. Dodaje da je odličan, prevod je izvanredan... Pitanje se za toliko razume, kao što se za toliko razume i odgovor. Sestri iz Moskve poznati su i pisac i naslov, ali ona odgovara da ne čita takvu vrstu literature, jer o temi gulaga zna sve, njihov otac je bio jedan od prvih zatvorenika... Sve znamo o tome, potvrđuje i sestra iz Novosibirska, dodajući da je porodica, za vreme očevog zatočeništva, razdvojena i raseljena. Otuda su i njih dve rasle, a i sada žive, na sasvim suprotnim krajevima Rusije... Zatim se obe saginju i nastavljaju posao. Ćuteći čiste školjke, jedan od najćutljivijih oblika života, koji sve pamti, između ostalog i kako je uopšte nastao svet. Vremešne sestre to čine, čiste mušlje, sve dok ne procene da ih je dovoljno za zajednički obed.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
darko tuševljaković o romanu karota privlači me da analiziram trenutak promene laguna knjige Darko Tuševljaković o romanu „Karota“: Privlači me da analiziram trenutak promene
17.03.2025.
Darko Tuševljaković je rođen 1978. u Zenici. Prvu priču objavio je 2002. godine u regionalnoj antologiji priređenoj u saradnji s Uneskom i od tada objavljuje kraću i dužu prozu u raznim časopisima i a...
više
ina poljak o romanu dobar momak pisanje romana je ringišpil emocija laguna knjige Ina Poljak o romanu „Dobar momak“: Pisanje romana je ringišpil emocija
17.03.2025.
Književnica Ina Poljak, koja je nedavno u Beogradu predstavila svoj novi roman „Dobar momak“, izjavila je da je za nju pisanje ovog romana bio nekakav ringišpil naizgled međusobno suprotstavljeni...
više
iz prve ruke čitajte neksus , razmišljajte slobodno laguna knjige Iz prve ruke: Čitajte „Neksus“, razmišljajte slobodno
17.03.2025.
Urednik Srđan Krstić preporučuje novu knjigu Juvala Noe Hararija, „Neksus“, u kojoj slavni autor sagledava ljudsku istoriju od kamenog doba do veštačke inteligencije da bi razmotrio kako je protok inf...
više
prikaz romana strah i njegov sluga  laguna knjige Prikaz romana „Strah i njegov sluga“
17.03.2025.
Reč „vampir“ je jedina srpska reč koja je postala internacionalizam. Na zapadu je prvi put zabeležena 1724. godine, u izveštaju komisije koja je istraživala slučaj povampirenja izvesnog Petra Blagojev...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.