Laguna - Bukmarker - Pozorišna adaptacija romana „Hiljadu čudesnih sunaca“ u San Francisku - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Pozorišna adaptacija romana „Hiljadu čudesnih sunaca“ u San Francisku

Prošlo je deset godina od objavljivanja bestselera Haleda Hoseinija „Hiljadu čudesnih sunaca“. Roman o tri generacije Avganistanki koje žive u ratom uništenom Kabulu u februaru ove godine adaptiran je za pozorište i premijerno je izveden u pozorištu Američki konzervatorijum (American Conservatory Theater) u San Francisku.

U našim pričama, bilo da su bajke, porodične drame ili mitovi, herojstvo, koje je muškog roda, moguće je pokazati jedino kroz žrtvu. Ona je pak ženskog roda i neretko je brzo zaboravljena. U ovom komadu, biti heroj znači voleti; u svetu mržnje i straha – u bilo kom svetu – ne postoji hrabriji čin“, naveo je San Francisko kronikl (The San Francisco Chronicle) u prikazu predstave.

Pitali smo Hoseinija kakav je osećaj videti svoj roman kako oživljava na sceni.

„Ideja za pozorišnu adaptaciju romana „Hiljadu čudesnih sunaca“ mi se veoma dopada – kao ljubitelju pozorišta, i nekome ko veoma ceni ovu umetničku formu. Jedna od prvih stvari koje sam rekao Keriju Perlofu i Ursuli Rani Sarmi – umetničkom direktoru i dramaturgu – bila je da želim da ova produkcija bude njihova vizija. Hteo sam da im dam kreativnu slobodu da istražuju priču a ne da budu ograničeni njome, slobodu da je ispričaju onako kako su je doživeli prvi put kada su je pročitali.

Namera je bila da publika iskusi priču iznova, kroz drugi oblik umetnosti. Nisam želeo da Marijam i Lejla budu doslovce prikazane kao u romanu, već viđene očima tvoraca ove predstave.

Pravo je vreme za ovakav pozorišni komad. Ovo je priča ponovo ispričana u vremenu kada smo kao nacija upleteni u debatu o mukama izbeglica i, između ostalog, samoj prirodi našeg odnosa sa Bliskim istokom i ljudima koji tamo žive.
Sada je pravi trenutak da se podsetimo da, bez obzira na to da li se molimo u crkvi, hramu, džamiji ili se ne molimo uopšte, postoje suštinski elementi koji čine ljudsko iskustvo, ono što nam je kao živim bićima zajedničko i mnogo je važnije od naših različitosti. Književnost nas podseća na ovu činjenicu koja se lako zaboravi. Nije teško prevideti da Lejla, Marijam, Aziza, Tarik i Zalmai mogu biti među bezbroj nesrećnih ljudi  koji beže od ekstremizma i nasilja, očajne duše koje prelaze Mediteran i druge granice, rizikujući živote u potrazi za bezbednošću, mirom i dostojanstvom.

Politika ume da obezvredi ljude kao pojednice, i da učini da se njihovi glasovi ne čuju. Stoga je dužnost svakog umetnika da govori u njihovo ime. Nadam se da će ovaj komad to uspeti“.

Izvor: goodreads.com


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ljubica arsić za knjigu moramo uvek da imamo vremena laguna knjige Ljubica Arsić: Za knjigu moramo uvek da imamo vremena
15.07.2025.
Tokom leta i godišnjih odmora podrazumeva se da više čitamo knjige. Međutim, da li u vreme mobilnih telefona i kompjutera uopšte stižemo da čitamo? Književnica Ljubica Arsić, u intervjuu za Jutanji pr...
više
dermot o liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca laguna knjige Dermot O’Liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca
15.07.2025.
Serijal o Toto nindža-mački sjajan je za decu stariju od sedam godina. Napisao ga je popularni voditelj Dermot O'Liri, a ilustrovao Nik Ist, čije radove čitaoci prosto obožavaju. Totine av...
više
prikaz romana mesta prelaska između gvozdenog doba i savremenosti laguna knjige Prikaz romana „Mesta prelaska“: Između Gvozdenog doba i savremenosti
15.07.2025.
Roman „Mesta prelaska“ prvi je deo serijala britanske autorke Eli Grifits (1963) o forenzičkoj arheološkinji Rut Galovej. Ona je žena u kasnim tridesetim godinama, koja živi povučeno u kolibi na ivici...
više
prikaz romana biblioteka cenzora knjiga (s)misli svojom glavom laguna knjige Prikaz romana „Biblioteka cenzora knjiga“: (S)misli svojom glavom
15.07.2025.
Raspravljati o tome šta je a šta nije distopija u književnosti pomalo je nezahvalno ovih dana, kada se i ono što nam se dešava pred očima može okarakterisati kao nešto što deluje nezamislivo. Ipak, ba...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.