Laguna - Bukmarker - Pod slobodnim suncem - Slovenski san o slobodi - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Pod slobodnim suncem - Slovenski san o slobodi

„Pod slobodnim suncem“, omladinski klasik slovenačkog pisca Franca S. Finžgara je istorijski roman o dolasku Slovena na Balkan.

Riječ je o izuzetno uzbudljivoj, bezvremenoj priči koja iznova i vrlo uspješno oživljava doba kada su čast, hrabrost i odanost bile vrhunske vrline, a oganj i čelik krčili put u besmrtnost i slavu. Roman je izvorno napisan 1906. godine, a doživio je brojna izdanja, da bi tokom posljednje dvije, tri decenije bio gotovo zaboravljen. Novo izdanje Finžgarovog „Pod slobodnim suncem” objavila je Laguna u prevodu Slobodana Živojinovića.

„Pod slobodnim suncem“ je gotovo jedina knjiga na ovim prostorima koja dočarava dolazak Slovena na Balkan, ratove sa Vizantijom i Hunima, prve susrete paganskih bogova i hrišćanstva, kao i napore za ujedinjenjem rascjepkanih slovenskih plemena u jedan narod.

Zasnovan na istorijskim činjenicama i smješten u šesti vijek nove ere, roman prikazuje sudar dva svijeta: dekadentne i osvajački nastrojene Vizantije kojom upravljaju moćni Justinijan zajedno sa njegovom (promiskuitetnom) ženom Teodorom i nepokorenih Slovena čiji pohod na jug ne može biti zaustavljen. Junak Finžagarove povijesti je Istok, sin Svaruna, vođe Slovena.

On želi da ujedini Ante i Slovene jer samo tako mogu da povrate otetu zemlju. Hun Tunjuš je vizantijski sluga i plaćeni izdajnik. Njemu je bilo veoma važno da Sloveni i Anti međusobno ratuju umjesto da krenu udruženi u borbu protiv Vizantije i Huna. Istok postaje veliki ratnik, pronalazi veliku ljubav, Ljubinicu. Finžgarovi junaci upozaju hrišćanstvo koje će polako potisnuti njihovu pagansku vjeru. Kao likovi u romanu pojavljuju se i vizantijski car Justinijan i carica Teodora. Opisana je i gradnja Aja Sofije i brojni istorijski događaji toga doba.

Ovaj roman je Finžgarova najobimnija i najznačajnija knjiga. Prevedena je na nekoliko jezika i doživjela nebrojena izdanja. Pripremajući se za pisanje ove knjige Finžgar je detaljno proučio građu o doseljavanju Slovena na Balkan, a zatim i djela starovizantijskog pisca Prokopija iz Cezareje od kojeg je uzeo podatke o tadašnjem životu u Vizantiji.

Po sopstvenim riječima, obišao je i istražio predjele na kojima će se odigravati radnja njegovog romana. Pješice je putovao niz Dunav, prokrstario nekadašnju Meziju i Trakiju, razgledao stari Vizant, crkvu Svete Sofije, gradske forume i naselja po Zlatnom rogu.

„Pod slobodnim suncem” je djelimično pisan po uzoru na Sjenkijevičeva djela i uz ogroman uticaj slovenske mitologije. U doba kada je Finžgarov roman nastao bila je veoma jaka ideja jugoslovenstva i težnja ka ujedinjenju Slovena u jedan narod. U tom ključu su roman “Pod slobodnim suncem” čitale generacije bivših Jugoslovena, mada bi danas bilo aktuelno čitanje u suprotnom smjeru, o rascjepkanim i oslabljenim narodima.

U predgovoru knjige Finžgar je zapisao da je želio da demantuje “neprijateljski nam raspoloženu nauku koja je slikala stare Slovene kao ropski narod i tajila njihova junačka djela. Neka bi svaki, naročito mladi slovenski čovjek izvukao iz romana ponosnu svijest da je Sloven i da mu je snaga u bratskoj slozi jer je pred bratski složnim Južnim Slovenima drhtao Vizant, a nesložnim je zakone pisao tuđ mač”.

Franc Saleški Finžgar je slovenački pisac i prevodilac. Rođen je 1871. u selu Doslovče u Gorenjskoj, a umro 1962. godine u Ljubljani. Bio je redovni član Slovenačke akademije nauka i umjetnosti. U slovenačkoj književnosti poznat je po realističnim pričama o svakodnevnom seoskom životu kao i po onima o životu gradske buržoazije. Finžgar je bio katolički sveštenik, a politički je bio blizak hrišćanskim socijalistima. Bio je prijatelj Ivana Cankara, a tokom Drugog svjetskog rata sarađivao je sa komunistima i antifašističkim pokretom što ga je dovelo u sukob sa ljubljanskim biskupom. Najpoznatija djela su mu „Triglav”, „Divlji lovac”, „Pod slobodnim suncem”, „Gospodin Hudournik”, „Njiva” i „Mirni put”.

Izvor: Vijesti


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
priča koja traje noć knjige od 6 do 8 juna laguna knjige Priča koja traje – Noć knjige od 6. do 8. juna
02.06.2025.
Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 6. do 8. juna 2025. godine 32. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klub...
više
druženje sa piscima lagune i književni maraton u noći knjige laguna knjige Druženje sa piscima Lagune i književni maraton u Noći knjige
02.06.2025.
I ove Noći knjige veliki broj pisaca Lagune dočekaće svoje čitaoce u knjižarama Laguna i Delfi.   U knjižari Delfi SKC očekuje vas književni maraton na kome ćemo predstaviti čak šest novih ...
više
dodatni popusti u noći knjige za korisnike mastercard kreditnih kartica banca intesa laguna knjige Dodatni popusti u Noći knjige za korisnike Mastercard kreditnih kartica Banca Intesa
02.06.2025.
Sjajna pogodnost očekuje sve korisnike Mastercard kreditnih kartica Banca Intesa tokom predstojeće Noći knjige. Naime, uz sjajne popuste do čak 40%, samo na sajtu laguna.rs imaće dodatnih 5% popusta n...
više
i biblioteke učestvuju u noći knjige laguna knjige I biblioteke učestvuju u Noći knjige
02.06.2025.
Trideset drugoj Noći knjige, koja će trajati od 6. do 8. juna 2025, priključile su se i brojne biblioteke. One će u manifestaciji učestvovati prvog i drugog  dana. Čitaoci će moći da uživaju u...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.