Laguna - Bukmarker - Pisac Igor Marojević razgovarao sa čitaocima u Podgorici o svojim romanima i preimenovanju srpskog jezika - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Pisac Igor Marojević razgovarao sa čitaocima u Podgorici o svojim romanima i preimenovanju srpskog jezika

 
Nakon 20 godina Igor Marojević, jedan od najpopularnijih pisaca u Srbiji, došao je u Podgoricu da promoviše svoj novi roman „Prave Beograđanke”, a koji je na neki način logičan sled njegove hit knjige priča „Beograđanke”. Roman je predstavio u podgoričkoj Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović” ali, kako je i sam primetio, pred malobrojnim čitaocima. To ipak nije umanjilo vrednost ovog kulturnog događaja, jer su čitaoci bili izuzetno raspoloženi da razgovaraju s piscem baš o ovom romanu, ali i njegovim drugim knjigama, pa i o lingvistici.

Tako je jednog od posetilaca zanimao piščev odnos prema pitanju imenovanja jezika kojim se govori u Crnoj Gori, pošto je Marojević najavio da piše roman o Crnogorcu iz Boke koji dolazi u Beograd. Sa „tvrde” ijekavice je, kako bi se asimilirao, prešao na ekavicu... Pitanje o jeziku usledilo je i u svetlu činjenice da je Marojević završio Srpski jezik i književnost i da prevodi sa španskog i katalonskog, te je publiku zanimalo kako se snalazi s crnogorskim.



– Govorim srpskim jezikom. Prihvatam realnost, nema više srpskohrvatskog jezika – kaže Marojević. – Iako svi znamo da to jeste jedan jezik, dodao je on, realnost je da toga nema više. Neki kažu to je samo politika – dodaje Marojević – ali nije to samo politika. Realna razlika između hrvatskog i srpskog je četiri odsto, ali ako će neko da se naljuti što se ne prihvati činjenica da postoji hrvatski jezik, onda neka ga tako i nazivaju – kaže Marojević.

Pojasnio je da izvorno govori srpski na ekavici, jer je i rođen u Srbiji, a govorio je tako jedno vreme i kad se kao dete preselio u Crnu Goru. Pišući, kada je u pitanju „crnogorska ijekavica” imao je poteškoća, naročito na početku karijere pisca.

– „Crnogorska ijekavica” je nezgodna za urbane narative, prirodna je, ali nije dovoljno artificijelna – kaže Marojević. Neoperativna je za njega i zato je upotrebio kroatizme. Na opasku da kada je u pitanju crnogorski jezik, dobro je imati i takav izbor, Marojević dodaje da što se njega tiče, ako je izbor između nečeg što je normativizovano, i nečeg što je usmeno, „gde ne može ni da se da ocena jedan iz tog predmeta u školi”, onda ne zna kakav je to jezik.



– Mislim da je normirati dijalekat i mentalno opasno. Meni nije bitno da li neko priča ijekavski ili ekavski, ali preferiram da pričam s ljudima koji ne govore dijalekat. Zato što je to po meni odricanje od pismenosti. Dijalekat je odlazak u pećinu, u 19. vek – kaže Marojević.– Dijalekat je dobar, ali ne kao normiran jezik – naglašava Marojević. Najavio je i da će uskoro boraviti u Risnu, a kako bi bolje osetio i istražio ono što mu je potrebno za građu novog romana, „Došljak“, kojim će njegovo „Beogradsko petoknjižje“ biti završeno. – Uopšte me pritom ne zanima priča o srpskoj Boki. Mene Boka interesuje kao jedan multikulturalni fenomen propadanja, metafora za otmeno propadanje, ukoliko se to može tako reći, jer se to radi u stilu, u fotelji, onako veselo, s nekim uživanjem, s nekom živom prošlošću – kaže Marojević. Veče je vodila novinarka Vesna Šoškić, a razgovor s piscem moderirala je književnica Dragana Tripković.

„Prave Beograđanke” pisao je strastveno. Likove žena, Beograđanki, birao je konkursno, realno, gdje su i on sam, kao i njegova porodica i prijatelji likovi dela. Roman je pisao u prelomnom životnom momentu.

– Kao stvaralac, ovaj put sam pustio likove da urade svoje – kaže Marojević. To je postupak koji odvaja ovaj njegov roman od prethodnih ostvarenja.
– Ovaj put sam pisao iz utrobe, strastveno sam pisao – ističe on.

Dodaje i da raznovrsne žanrovske odrednice njegovog književnog rada, kao i uopšte njegovih kolega, ne doživljava ozbiljno, i misli da kaskaju za realnošću književnog stvaralaštva. – Mislim da iznad toga sam – kaže Marojević – moj  životni projekat je šestoknjižje Etnofikcija, a to je zasebna poetika.

Izvor: „Dan“
Autor: Ž.J.
 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
priča koja traje noć knjige od 6 do 8 juna laguna knjige Priča koja traje – Noć knjige od 6. do 8. juna
30.05.2025.
Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 6. do 8. juna 2025. godine 32. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klub...
više
počinje omiljena akcija ljubitelja knjiga 3 za 999 od 5 do 31 maja 2025  laguna knjige Počinje omiljena akcija ljubitelja knjiga: „3 za 999“ od 5. do 31. maja 2025!
30.05.2025.
Sve ljubitelje pisane reči obradovaće vest o početku omiljene akcije – „3 za 999“ – koja će ovoga puta trajati od 5. do 31. maja 2025. godine u svim Delfi knjižarama, kao i na sajtovima laguna.rs i de...
više
 krojač u beogradu emotivno veče sa jelenom bačić alimpić na potpisivanju nove knjige laguna knjige „Krojač“ u Beogradu: emotivno veče sa Jelenom Bačić Alimpić na potpisivanju nove knjige
30.05.2025.
U prepunoj knjižari Delfi SKC Jelena Bačić Alimpić je u četvrtak 29. maja, tačno mesec dana od izlaska novog romana „Krojač“, imala prvi susret sa čitaocima u Beogradu.   Kao i uvek u sličn...
više
delfi kutak je pročitao krojač  laguna knjige Delfi Kutak je pročitao: „Krojač“
30.05.2025.
Serafim, Marta i njihov sin Jakob činili su se srećnom porodicom. Serafim je bio iz porodice najpoznatijih krojača za žene u Beogradu. Samo je jedan čovek bio bolji od njih – Voja Jovanović, čovek koj...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.