Laguna - Bukmarker - Održana promocija nove knjige Trejsi Ševalije „Izuzetna stvorenja“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Održana promocija nove knjige Trejsi Ševalije „Izuzetna stvorenja“

 U Impuls Hall-u, gde još uvek traje izložba „Dinosaurusi Argentine – Džinovi Patagonije“, predstavljen je novi roman Trejsi Ševalije "Izuzetna stvorenja"o kojem su govorili prevodilac IP Laguna Nenad ulić i direktor Prirodnjačkog muzeja Slavko Spasić. Odlomke iz knjige čitala je Snežana Jeremić, glumica Pozorišta na Terazijama.

Romani američke književnice Trejsi Ševalije - “Devojka sa bisernom minđušom”, “Pali anđeli”, “Devičanski plavo”, „Dama i jednorog“ i „Plameni sjaj“ već nekoliko godina i kod nas su bestseleri. Nedavno je “Laguna” objavila i njen šesti roman “Izuzetna stvorenja” u prevodu Nenada ulića. „Izuzetna stvorenja“ jedna je od najprodavanijih knjiga na proteklom Sajmu knjiga u Beogradu.

Trejsi Ševalije je rođena 1962. u SAD, ali od 1984. živi u Londonu. Završila je studije književnosti i školu kreativnog pisanja, posle čega je i počela da piše i objavljuje romane. Radila je u izdavaštvu. Svetski uspeh doneo joj je roman “Devojka sa bisernom minđušom”, u kome je opisala nastanak čuvene istoimene Verme-rove slike. Po ovom romanu snimljen je i film sa Kolinom Firtom i Skarlet Johanson.

Autorka romana "Devojka s bisernom minđušom" Trejsi Ševalije donosi nam očaravajući novi roman o tome kako je dar jedne žene prerastao ograničenja pola i klase i doveo do nekih od najvažnijih otkrića devetnaestog veka. Iznad svega, to je rečit portret zamršene i otporne prirode ženskog prijateljstva.

Od trenutka kada ju je kao bebu udario grom, bilo je jasno da će sudbina Meri Aning biti posebna. A tada, početkom devetnaestog veka, vetrom išibana obala Engleske bila je prepuna fosila – za one kadre da ih vide. Pronalazeći fosile nepoznatih dinosaurusa u stenama blizu svog doma, Meri zapanjuje naučnike dovodeći pod sumnju stavove o postanku sveta i izaziva rasprave o našem poreklu. Ipak, u areni kojom vladaju muškarci, Meri je uskoro svedena na ulogu sluškinje, suočava se s predrasudama akademske zajednice, zlobnim ogovaranjima suseda i patnjama zabranjene ljubavi. Čak joj i priroda preti, napadajući je jakim mrazevima, olujama i odronima kamenja. Srećom, Meri pronalazi prijateljicu u plahoj, inteligentnoj Elizabet Filpot, usedelici iz srednje klase, i samoj opsednutoj fosilima. Njihovo prijateljstvo predstavlja krhku ravnotežu između žestoke odanosti i jedva potisnute ljubomore. Uprkos razlici u godinama i poreklu, Meri i Elizabet otkrivaju da im je u borbi za priznanjem njihovog truda najjače oružje – prijateljstvo.

 



Nenad ulić, prevodilac IP Laguna

 



Slavko Spasić, direktor Prirodnjačkog muzeja

 



Snežana Jeremić, glumica Pozorišta na Terazijama

 



Podelite na društvenim mrežama:

ljubica arsić za knjigu moramo uvek da imamo vremena laguna knjige Ljubica Arsić: Za knjigu moramo uvek da imamo vremena
15.07.2025.
Tokom leta i godišnjih odmora podrazumeva se da više čitamo knjige. Međutim, da li u vreme mobilnih telefona i kompjutera uopšte stižemo da čitamo? Književnica Ljubica Arsić, u intervjuu za Jutanji pr...
više
dermot o liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca laguna knjige Dermot O’Liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca
15.07.2025.
Serijal o Toto nindža-mački sjajan je za decu stariju od sedam godina. Napisao ga je popularni voditelj Dermot O'Liri, a ilustrovao Nik Ist, čije radove čitaoci prosto obožavaju. Totine av...
više
prikaz romana mesta prelaska između gvozdenog doba i savremenosti laguna knjige Prikaz romana „Mesta prelaska“: Između Gvozdenog doba i savremenosti
15.07.2025.
Roman „Mesta prelaska“ prvi je deo serijala britanske autorke Eli Grifits (1963) o forenzičkoj arheološkinji Rut Galovej. Ona je žena u kasnim tridesetim godinama, koja živi povučeno u kolibi na ivici...
više
prikaz romana biblioteka cenzora knjiga (s)misli svojom glavom laguna knjige Prikaz romana „Biblioteka cenzora knjiga“: (S)misli svojom glavom
15.07.2025.
Raspravljati o tome šta je a šta nije distopija u književnosti pomalo je nezahvalno ovih dana, kada se i ono što nam se dešava pred očima može okarakterisati kao nešto što deluje nezamislivo. Ipak, ba...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.