Laguna - Bukmarker - Novi roman Elif Šafa „Čast“ spaja u porodičnoj priči magiju, misteriju i realizam - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Novi roman Elif Šafa „Čast“ spaja u porodičnoj priči magiju, misteriju i realizam

Svojim poslednjim romanom, Elif Šafak je žanr porodične drame sa misterijom odvela u problematičnu oblast. Okosnicu priče naizgled čini sudbina dve identične bliznakinje, Džamile i Pembe, koje se razdvoje uprkos svom zavetu da to nikada ne učine. Tokom romana jedna se uda a druga ne, jedna ostane u Turskoj a druga ne, jedna ima zanimanje, druga nema, i tako dalje. Do kraja ove sage na 398 stranica, sestre se ponovo ujedine ali ne na uobičajen način, i tako se magija izmeša sa misterijom i realizmom.

Sudbina dve sestre je u srži priče koja se bavi istorijom njihove porodice ispunjene parnjacima i podelama. U generaciji koja je prethodila Pembe i Džamili, pojavljuju se isti suprotstavljeni lajtmotivi, koji se ponavljaju. Na primer, njihova majka Naze, redovno svake godine rađa u nadi da će konačno porodica dobiti sina, dok Pembina svekrva zauzima nezavisan ako ne i upitan stav prema veri, običajima i dužnosti. Očevi i sinovi se drže istog obrasca ponavljajući ga i pojačavajući problematično ponašanje kroz naraštaje. Otac je pijanac. Njegov sin je kockar. A njegov potomak ubica.

Pembe napušta kurdsko selo, naseljavajući se prvo u Istanbulu, zatim u istočnom Londonu a njena porodica, suprug Adem i tri deteta – Aleks (Iskander na turskom), Esma i Junus – nose zaplet. Pembin tradicionalan brak, počevši od njegovog zanimljivog udvaranja, nezadovoljavajući je i za nju i za njenog supruga. U manje strogim društvenim normama Londona, oboje traže oduška za sebe, što takođe potvrđuje tradiciju. No, muškarac ima daleko veću slobodu. Ipak, oboje tragaju za ljubavlju koja nedostaje u njihovom braku – bezvremenim medžnunom (ljubavnikom), predivno evociranim u autorkinim lirskim pasažima.

Njihova tri deteta se takođe probijaju, svako na svoj način, kroz nezgodno minsko polje između kurdskih običaja roditelja i obrazaca ponašanja engleskih drugova i vršnjaka. Aleks, najstariji sin rođen u Turskoj, ostaje čvrsto vezan za tradiciju ali njegovi postupci, čak i kada su neizrecivi i varvarski, konfuzni su. Mlađeg sina Junusa ne opterećuju ni prošlost ni tradicija, ali uskoro se zaglibljuje u sloju engleskog društva što nosi izvesne izazove. Sukob koji kida njihove roditelje uticaće i na odnose izmežu braće i sestre, i Esmi, jedinoj ćerki, zapada dužnost da porodicu održi na okupu. Na način karakterističan za srednje dete, ona se bori da nađe srednji put koji će zadovoljiti i mlade i stare. Esma je ta koja otvara roman zagonetkom: „Moja majka je umrla dvaput“ i koja čitaoca tera da preleće preko stranica.

Pripovedanje ide napred-nazad, jedna pozornica zamenjuje drugu. Roman je raskošan i senzualan, prepun lokalnih boja. U jednom poglavlju, vešto se preleće sa 1975. na 1992. godinu a zatim vraća natrag ili prelazi u neku treću deceniju, od kurdskog sela do turskog grada, od Turske do Londona, i tako dalje. Ponekad, takva struktura ubrizga preteranu dinamiku i često zbunjujuće promene ugla gledanja. Esmino „ja“ se brzo smenjuje sa tuđim, i mnogo je drugih spremnih da priči dodaju svoje gledište.

Broj likova i tema – izdaja, dužnost, usamljenost i, naravno, porodična čast, su veliki. Teme se protežu ne samo kroz generacije Pembine i Džamiline porodice, već i preko društva u celini, bilo da se radi o Turskoj ili Londonu. Pojedinačni detalji svakog društva su stavljeni pod mikroskop. Pored opisa sredine u kojoj žive Pembe i njena porodica, tu je i društvo u kojem živi Džamila u Turskoj. Zatvorenici, skitnice, zen učitelji i plesačice, čak i mitski Hudini, pojavljuju se u Londonu, dok krijumčari i plodne majke naseljavaju kurdska sela, a kockara i svojevoljnih supružnika ima na oba mesta.

Premda delo Elif Šafak deli neke teme sa savremenim kolegama iz Turske, kao što je Orhan Pamuk, baveći se sukobom između tradicionalnih turskih i zapadnjačkih vrednosti, njena paleta je mnogo šira. Njena priča je živopisna poput istanbulske velike pijace dok se opčinjavajući prizori i arome prelivaju u donekle klaustrofobične uličice zagušene beskrajnim gomilama pešaka.

Uprkos širini predmeta i stilskim prelazima, autorkina snažna proza drži priču celovitom, ispresecanom lirikom, prošaranom mitom i posutom prahom sa ruku džinova (duhova). Poezija, aforizmi i pasusi iz Kurana odvraćaju čitaoca od sive i teške stvarnosti, i premda ne obezbeđuju prave odgovore na duboka pitanja, često nude utehu. Kod Elif Šafak nije reč samo o polu, rasi i sukobima.

Jedna od stvari koje dižu atmosferu na izrazito senzualan način su rasprave o hrani, začinima, draguljima, lekovitim travama, ne tako sveobuhvatne kao „Anatomija melanholije“ Roberta Bartona ali sličnog duha. Verovatno nije slučajno što je Pembe izabrala za ljubavnika kuvara zaljubljenog u filmove, željnog da podeli kulinarske tajne, šaljući tako čitaoca ili do frižidera ili na stranice Gugla koje se bave filmom.

Ali ove nevine digresije su kratkotrajne i roman ostaje čvrsto ukorenjen u priču o dve nerazdvojne bliznakinje i teme o pojedinačnom kao i nacionalnom identitetu, od kojih je potonja detaljno obrađena u drugom romanu Elif Šafak pod naslovom „Istanbulsko kopile“. U romanu „Čast“, bez teme o identitetu pojedinca, čak i više nego o nacionalnom identitetu, ideja vodilja o „dvostrukosti i podeljenosti“ iz početne rečenice knjige ne bi uspela da nađe svoj put do odgovora na Esminu zagonetku: „Moja majka je umrla dvaput“. A taj odgovor je vredan ovog putovanja.
 
Izvor: washingtonindependentreviewofbooks.com
Prevod: Vladimir Martinović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ljubica arsić za knjigu moramo uvek da imamo vremena laguna knjige Ljubica Arsić: Za knjigu moramo uvek da imamo vremena
15.07.2025.
Tokom leta i godišnjih odmora podrazumeva se da više čitamo knjige. Međutim, da li u vreme mobilnih telefona i kompjutera uopšte stižemo da čitamo? Književnica Ljubica Arsić, u intervjuu za Jutanji pr...
više
dermot o liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca laguna knjige Dermot O’Liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca
15.07.2025.
Serijal o Toto nindža-mački sjajan je za decu stariju od sedam godina. Napisao ga je popularni voditelj Dermot O'Liri, a ilustrovao Nik Ist, čije radove čitaoci prosto obožavaju. Totine av...
više
prikaz romana mesta prelaska između gvozdenog doba i savremenosti laguna knjige Prikaz romana „Mesta prelaska“: Između Gvozdenog doba i savremenosti
15.07.2025.
Roman „Mesta prelaska“ prvi je deo serijala britanske autorke Eli Grifits (1963) o forenzičkoj arheološkinji Rut Galovej. Ona je žena u kasnim tridesetim godinama, koja živi povučeno u kolibi na ivici...
više
prikaz romana biblioteka cenzora knjiga (s)misli svojom glavom laguna knjige Prikaz romana „Biblioteka cenzora knjiga“: (S)misli svojom glavom
15.07.2025.
Raspravljati o tome šta je a šta nije distopija u književnosti pomalo je nezahvalno ovih dana, kada se i ono što nam se dešava pred očima može okarakterisati kao nešto što deluje nezamislivo. Ipak, ba...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.