Laguna - Bukmarker - Nordijski mit koji je inspirisao jezovuke u „Igri prestola“ - Knjige o kojima se priča
Sajamski dani - Besplatna dostava na teritoriji Srbije
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Nordijski mit koji je inspirisao jezovuke u „Igri prestola“

U Martinovom serijalu „Pesma leda i vatre“ mnogo toga se događa, kao i u HBO-ovoj seriji, ali oni jedva da su zagrebali površinu obradivši tek desetinu onoga što se događa u knjigama; bitke, ljubavne afere, niz likova koji se u seriji nikada neće pojaviti, i to da ne pominjemo kratke priče, novele i razne pseudoistorijske knjige koje opisuju krvavu istoriju Vesterosa.

Foto: Wons Noj via Wikipedia under Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported license.
 
Ali kada pogledamo ispod svih zavera i intriga ostaje nam priča o porodicama sa severa (predstavnici leda) i prognanoj porodici sa juga (predstavnici vatre), koje pokušavaju da spasu (ili unište) svet. Otud i ime serijala.

Kakve to veze ima sa porodičnim ljubimcima Starkovih? Pa, kao i svaki dobar pisac epske fantastike, Martin je iskoristio istoriju, mitologiju i literaturu iz stvarnosti, napumpao ih steroidima obradivši ih na svoj način. Jezovuci nisu izuzetak. Za početak, moramo skrenuti pažnju da su jezovuci stvarno postojali, i bili su veći i opasniji od običnih današnjih vukova. Živeli su na severnoameričkom kontinentu i izumrli su u isto vreme kao i sabljozubi tigrovi i mamuti, posle poslednjeg ledenog doba.

U Martinovom svetu ledeno doba se nikada nije povuklo iz njegove fantazijske interpretacije srednjovekovne Evrope. Zima traje godinama, a mamuti bleje sa džinovima i snežnim zombijima na zaleđenom Severu. Martin je iz kasnog pleistocena izvukao najveću i najopasniju rasu vukova, dodao malo evropskog srednjovekovnog šarma, i sve to začinio nordijskom mitologijom da bi stvorio najupečatljiviji čopor vukova u fantastičnoj književnosti.

Baš kao što je Deni dobila svoje dragocene bebe zmajeve, deca Edarda Starka su postala vlasnici jezovuka pod iznenađujućim okolnostima. Čak se i u Vesterosu verovalo da su jezovuci izumrli, ali Ned i njegova deca slučajno pronalaze mrtvu jezovučicu na početku prve knjige. Pokojna vučica je uspela da ošteni petoro normalnih štenadi, po jedno za svako legitimno Starkovo dete i jedno albino štene za kopile, Džona „Specjalnog momka“ Snežnog.



Pošto je jezovuk grb kuće Stark, i zato što Martin voli slatke fantazijske ljubimce, deci je bilo dozvoljeno da zadrže vučju štenad. Ali, po Martinovoj tradiciji, neće svi vukovi doživeti kraj serijala: Sansina Ledi je ubijena jer su je lažno optužili da je napala princa Džofrija. Rob i njegov Sivi vetar su ubijeni na Crvenoj svadbi. Arja je oterala Nimeriju da bi je spasila od Lanistera. U knjigama Leto, Čupavko i Duh su za sada uspeli da prežive, ali pitanje je koliko će to trajati.

Kako priča odmiče, deca Starkovih su počela da razvijaju posebnu vezu sa svojim vukovima. Razvili su sposobnost da uđu u um svojih vukova. Čak i Arja iz dalekog Bravosa ima tu moć. Sva preživela Nedova deca su varge.

Ovo je trenutak gde su upliće nordijska mitologija; u prevodu reč „varga“ znači vuk, ali se obično odnosi na džinovskog, mitološkog vuka Fenrira i njegovo vučije potomstvo. U nordijskoj mitologiji postoji puno vukova ali po svojoj prirodi nisu ni dobri ni zli. Odin, vrhovni bog, jednooki je svevideći starac koji ima neobičan fetiš vešanja po drveću, i može da posmatra svet kroz oči svojih gavranova i vukova (baš kao i starac zatočen u drvetu u pećini u kojoj je Bren našao Decu šume). Međutim Odinovi vukovi su uglavnom dobroćudni, ali opasni.

Fenrir, s druge strane je više... kompleksan lik. On je jedno od troje Lokijeve čudovišne dece. Vuk koji je toliko porastao da su ostali bogovi uplašili i rešili da ga zarobe. Na prevaru su uspeli da ga vežu, mada je jedan od bogova ostao bez ruke (eto šta ti se desi kada guraš decu sa prozora, Džejmi), međutim proročanstvo predviđa da će se jednog dana Fenrir osloboditi i osvetiti Odinu. Poješće sunce i mesec, bacajući svet u tamu i dugu zimu. Kada se Fenrir oslobodi počeće Ragnarok, kraj sveta.

Mit o Ragnaroku takođe sadrži i armiju nemrtvih, ne mnogo različitu od Martinove legije snežnih zombija. Prirodno, tu vojsku predvodi Loki, Fenrirov tata. Loki je u nordijskim mitovima bog varalica, ima moć da menja oblik, gradi zidove, potomak je ledenih divova, i deli puno sličnosti sa Martinovim Tuđinima i Starkovima (i donekle sa Tirionom Lanisterom, ali ovde ćemo se fokusirati samo na vučje pleme).



Kada počne Ragnarok, u konačnoj bici Lokiju će se pridružiti i njegova ostala deca: Hela, njegova ćerka, zombi boginja lično, koja će odbiti da vaskrsne dobronamernog boga sunca. Njegov stariji sin Jormungand, nezamislivo je ogromna, čudovišna zmija/zmaj, koja će se izdići iz mora i pobiti sve.

Dakle... kakve sve ovo veze ima sa Starkovima? Pa, Martinova priča očigledno ide ka nekakvoj bici sa nemrtvima, koja će možda rezultirati večnom zimom. Ceo serijal je baziran na poemi Roberta Frosta koja se bavi temom sudnjeg dana u vatri i ledu. Izgleda da se sprema vesteroški ekvivalent Ragnaroka. I ako će zmajevi i vukovi ostvariti svoju mitološku sudbinu, onda će Starkovi i Targarjeni i njihovi zabavni magični ljubimci možda pripomoći Tuđinima u njihovom pokušaju da obaviju svet u tamu.

Što, priznajemo, ne zvuči baš sjajno. Ali, mi još ne znamo šta Tuđini žele. A i u nordijskoj mitologiji, nakon što vukovi Ragnaroka unište svet, preživelo je nekoliko istraumiranih bogova koji su pokušali da stvari vrate u normalu. Čak i posle Velike zime, proleće ponovo sviće. Možda će se to desiti i u svetu Leda i vatre.
Martin voli srećne krajeve, zar ne?

Izvor: bustle.com   
Prevod: Aleksandar Mandić


Podelite na društvenim mrežama:

spremite se sajamski dani od 14 do 29 oktobra laguna knjige Spremite se! Sajamski dani od 14. do 29. oktobra
20.10.2024.
I ovaj oktobar donosi mnogo radosti svim ljubiteljima knjige! Sajam knjiga je naša najvažnija manifestacija koja promoviše knjigu i čitanje, a čitaoci ne propuštaju Sajam!   U slučaju da ne...
više
laguna i knjižare delfi na 67 međunarodnom beogradskom sajmu knjiga laguna knjige Laguna i knjižare Delfi na 67. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga
20.10.2024.
Najlepši oktobar i još jedan Sajam knjiga!   Od subote 19. do nedelje 27. oktobra pod kupolama Beogradskog sajma održaće se 67. Međunarodni sajam knjiga, a na njemu će se Laguna predstaviti...
više
veliki broj pisaca na štandu lagune na sajmu knjiga u hali 1 laguna knjige Veliki broj pisaca na štandu Lagune na Sajmu knjiga u Hali 1
20.10.2024.
I ove godine sa čitaocima će se družiti veliki broj pisaca tokom devetodnevnog Sajma knjiga. Ovo je kompletan raspored potpisivanja pisaca na štandu Lagune u Hali 1:   Nedelja, 20. oktob...
više
ne propustite hitove lagune na sajmu knjiga laguna knjige Ne propustite hitove Lagune na Sajmu knjiga
20.10.2024.
Laguna i ove godine na Sajmu knjiga predstavlja veliki broj važnih knjiga domaće i svetske književnosti, a jedan naslov imaće i svetsku premijeru. Reč je o novoj knjizi Tonija Parsonsa, ekskluzivnog g...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.