Laguna - Bukmarker - „Nordijska mitologija“: Stari bogovi u novim runama - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Nordijska mitologija“: Stari bogovi u novim runama

Nil Gejmen kaže da je izbor omiljene grupe mitova kao i izbor omiljene kuhinje. Nekada vam se jede tajlandska hrana, ponekad suši, a nekada jednostavno želite da uživate u domaćoj kuhinji. Ipak, ako bi morao da se opredeli za omiljene mitove, onda bi izabrao nordijske.

Sa Asgardom i njegovim stanovnicima Gejmen se prvi put susreo kada je imao manje od sedam godina kroz radove Džeka Kirbija i Stena Lija. U „Marvelovom“ svetu Tor je bio snažan i lep, Odin plemenit, a Loki pakosni šaljivdžija. Međutim, kada je počeo da čita knjige o nordijskim mitovima uvideo je koliko se ovaj svet razlikuje od onog u stripu. Ovde je Odin nedokučiv i opasan, Tor je i dalje bio snažan i neustrašiv, ali i veoma, veoma… pa ne bi baš sjajno prošao na testu inteligencije, Loki je bio zapetljan, a Asgard nije bio naučnofantastični grad budućnosti na nebesima već vikinški dvor u smrznutoj pustari.

Nordijski bogovi imaju i svoj sudnji dan – Ragnarok. Sukobiće se sa ledenim divovima i svi će izginuti. A onda će sve nastati ponovo. Ovo stvara utisak aktuelnosti. Dok su sve ostale religije zacementirane u prošlosti nordijska mitologija je i dalje živa. „Ako postoji nešto što nas je istorija naučila, to je da stvari mogu postati gore, a s druge strane, kada ljudi misle da je došao kraj, to zapravo nije slučaj“, rekao je Gejmen u jednom intervjuu.

Bogovi Asgarda nastali su na teritorijama današnje Nemačke odakle su se proširili na Skandinaviju, zatim u one delove sveta koji su bili pod vikinškom dominacijom – u Škotsku, Irsku i na sever Engleske gde se za osvajačima ostali gradovi nazvani po Toru i Odinu. Zanimljivo je da su u engleskom jeziku dani u nedelji i dalje zovu po ovim bogovima. Utorak je Tuesday po jednorukom Odinovom sinu Tiru, sreda je Wednesday po samom Odinu (što smo i naučili čitajući knjigu „Američki bogovi“ ili gledajući njenu televizijsku adaptaciju), četvrtak je Thursday po Toru, a petak je Friday po kraljici bogova Frigi.

U ratu i pričama o primirju između bogova Vana i Asa možemo da naslutimo tragove nekih još starijih mitova i religija. Vani su bili bogovi prirode, manje naklonjeni ratu i ne tako opasni kao Asi. Hipoteza je da su neka plemena obožavala Vane, a druga Ase. Nakon sukoba sklopljen je dogovor u kome je postignuto nekakvo srednje rešenje. Zato pojedini bogovi Vana žive sa Asima. Nešto slično se dogodilo u celom svetu kada su kultovi Boginje majke morali da se povinuju novim bogovima, bogovima zemljoradnika, stočara i ratnika. Ljudi nemaju baš preveliko poverenje u svoje nordijske bogove. Poštuju ih i plaše ih se, ali teško da se njihov odnos može svrstati u ljubavni. Naprotiv. „Grčki mitovi su puni seksa i narcisoidnosti“, kaže Gejmen. „Ima puno sedenja u prirodi i divljenja sopstvenom odrazu. Niko to ne radi u nordijskoj mitologiji. Ako biste sedeli zimi napolju, umrli biste.“

Takođe, kao i u pričama o bogovima i polubogovima Grčke i Rima u kojima su preživele samo one o Tezejevim i Herkulovim delima tako je i veći deo nordijskih mitova zauvek izgubljen. Do nas je doprlo tek nešto malo mitova u obliku narodnih priča, u prepričavanju, u pesmi i u prozi. Zapisane su tek nakon što je hrišćanstvo svrgnulo nordijske bogove. Neke priče su preživele samo zato što su se ljudi brinuli da će pojedini ustaljeni poetski izrazi koji ukazuju na događaje u određenim mitovima izgubiti značenje. To je slučaj sa Frejinim suzama koje su poetski naziv za zlato.

Postoje mnoge nordijske boginje kojima danas znamo samo imena, odlike i moći, ali priče, mitovi i obredi nisu stigli do nas. Priče o njima su zauvek izgubljene, zakopane ili zaboravljene.

Naučnici mogu samo da rekonstruišu mitove, poput forenzičkih detektiva koji rekonstruišu zločin.

Nil Gejmen nam u svojoj knjizi „Nordijska mitologija“ ponovo priče stare mitove, ali senzibilitetom 21. veka. Nije u pitanju novo čitanje, gde bogovi Asgarda surfuju netom, voze automobile i koriste mobilne telefone. Ne. Gejmen priča stare priče jezikom i stilom bliskim savremenom čitaocu. „Trudio sam se da ponovo ispričam priče što preciznije i interesantnije mogu“, rekao je Gejmen.

Na početku nas upoznaje sa glavnim junacima Odinom, Torom i Lokijem. Nakon toga nam opisuje nastanak… pa… bukvalno svega. Posle nam govori o nastanku devet svetova u kojima će se dešavati priče koje slede. Neke priče su dugačke, a neke zaista kratke. Neke duhovite, a neke potresne. Ali svaka od njih mora biti ispričana kako bi nastupio Ragnarok. Svaki događaj i svaka avantura nordijskih bogova imaće svoj kraj i poentu u Ragnaroku.

Ovaj kraj biće jedan novi početak.

„Pokušao sam da napišem knjigu za koju istoričari nordijskih mitova ne bi rekli: ‘Ovo je sve pogrešno’“, kaže Gejmen. „Ali nisam je pisao za njih. Ono što sam želeo, jeste da stvorim priču koja će kao takva funkcionisati.“

I zaista. „Nordijska mitologija“ funkcioniše od početka do kraja. I iznova.

Autor: Milan Aranđelović
Izvor: bookvar.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mario vargas ljosa odlazak poslednjeg iz čudesne generacije latinoameričkih pisaca laguna knjige Mario Vargas Ljosa: Odlazak poslednjeg iz čudesne generacije latinoameričkih pisaca
06.05.2025.
Mario Vargas Ljosa je gotovo pet godina znao da će umreti. Lekari su mu to saopštili u letnjem periodu 2020. godine. Vargas Ljosa, poslednji iz čudesne generacije koja je promenila latinoameričku i sv...
više
počinje omiljena akcija ljubitelja knjiga 3 za 999 od 5 do 31 maja 2025  laguna knjige Počinje omiljena akcija ljubitelja knjiga: „3 za 999“ od 5. do 31. maja 2025!
06.05.2025.
Sve ljubitelje pisane reči obradovaće vest o početku omiljene akcije – „3 za 999“ – koja će ovoga puta trajati od 5. do 31. maja 2025. godine u svim Delfi knjižarama, kao i na sajtovima laguna.rs i de...
više
književno veče jelene bačić alimpić u lovćencu laguna knjige Književno veče Jelene Bačić Alimpić u Lovćencu
06.05.2025.
U petak 9. maja od 19 sati u Domu kulture Lovćenac, u opštini Mali Iđoš, Jelena Bačić Alimpić održaće književno veče. Odličan povod za suret Jelene i čitalaca je novi roman „Krojač“ koji je objavljen ...
više
čak tri naslova lagune u najužem izboru za nagradu za najbolji triler roman  laguna knjige Čak tri naslova Lagune u najužem izboru za Nagradu za najbolji triler roman!
06.05.2025.
Poznati su naslovi koji su se našli u najužem krugu izbora za regionalnu Nagradu za najbolji triler roman koji će ove godine prvi put dodeliti Udruženje pisaca trilera – UPiT. Tročlani stručni ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.