Laguna - Bukmarker - Marko Vidojković: Od filma “Kandže” za sada ništa - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Marko Vidojković: Od filma “Kandže” za sada ništa

Marko Vidojković je srpski pisac javnosti najpoznatiji po romanu Kandže za koji je dobio nagradu Zlatni bestseler za najprodavanije domaće izdanje kao i Kočićevo pero za 2006. godinu. Bio je urednik u srpskim izdanjima časopisa Maxim i Playboy. Pevač je u pank bendu. U region je poznat i po dokumentarnom televizijskom filmu Dugo putovanje kroz istoriju, historiju i povijest u kome je zajedno sa kolegom Miljenkom Jergovićem obilazio znamenita mesta bivše Jugoslavije. Voditelj je autorske emisije 390 stepeni na YouTubeu.



Popričali smo s njim o nikada ekranizovanom filmu Kandže, preskočenim lektirama, nepročitanim klasicima, o (ne) omiljenim autorima…

Šta je bilo sa filmom za koji se pričalo da je trebalo da bude snimljen po tvom romanu Kandže?

Producenti su imali grdne muke da dođu do valjanog scenarija i na kraju, po mom mišljenju, do njega nisu ni došli. Jedna verzija scenarija je ušla među “rezervne” projekte Ministarstva kulture, 2005, ali na kraju film nije dobio sredstva i dobro je što nije. Ma koliko “filmična” bila knjiga, ne treba po svaku cenu insistirati i na tome da se ekranizuje. Mislim da je “ekranizacija” koju čitalac ima u svojoj glavi dok čita knjigu, njena najbolja moguća adaptacija.

Da li si u školi propustio da pročitaš neku knjigu iz lektire, koju i zašto?

Bolje bi bilo pitanje da li sam neku pročitao. Bolelo nas je uvo, ne samo da čitamo lektiru, već i da idemo u školu. Nas nekoliko se držalo na ivici izbacivanja iz škole zbog neopravdanih i padanja na razredne i popravne ispite, Neki su uspeli da izbalansiraju, neki nisu. Reč je o periodu između 1990. i 1994.

Da li postoji neko delo klasične književnosti koje si ostavio da pročitaš tek u staračkom domu?

Dokumentarni roman Marka Vidojkovića “Hoću da mi se nešto lepo desi odmah”. Nisam ga nijednom pročitao otkako je objavljen, a čini mi se da će starački dom biti prava prilika da ga konačno pročitam i napokon crknem.

Koju poznatu knjigu (ili autora) nikada nećeš pročitati i zašto?

Ne pravim nikakvu diskriminaciju knjiga i autora. Oduvek sam čitao ono što mi se sviđa i tako će biti i ubuduće. Nikad ne znaš koja knjiga će ti se u kom trenutku svideti, a ime i prezime autora nikako ne mogu biti njegova ili njena diskvalifikacija.

Kako ti rešavaš “Dilemu Bukovski”, dakle Selin ili Fante?

Šta god Bukovski, a i mnogi drugi književni mudraci mislili o Selinu, bio mi je beskrajno dosadan kada sam ga čitao, ko zna možda mi negde u budućnosti postane zanimljiviji. Dakle, među tom dvojicom Džon Fante je moj nesumnjivi favorit.

Autor: Milan Aranđelović
Izvor: bookvar.rs
Foto: Srđan Srđanov


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ljubica arsić za knjigu moramo uvek da imamo vremena laguna knjige Ljubica Arsić: Za knjigu moramo uvek da imamo vremena
15.07.2025.
Tokom leta i godišnjih odmora podrazumeva se da više čitamo knjige. Međutim, da li u vreme mobilnih telefona i kompjutera uopšte stižemo da čitamo? Književnica Ljubica Arsić, u intervjuu za Jutanji pr...
više
dermot o liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca laguna knjige Dermot O’Liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca
15.07.2025.
Serijal o Toto nindža-mački sjajan je za decu stariju od sedam godina. Napisao ga je popularni voditelj Dermot O'Liri, a ilustrovao Nik Ist, čije radove čitaoci prosto obožavaju. Totine av...
više
prikaz romana mesta prelaska između gvozdenog doba i savremenosti laguna knjige Prikaz romana „Mesta prelaska“: Između Gvozdenog doba i savremenosti
15.07.2025.
Roman „Mesta prelaska“ prvi je deo serijala britanske autorke Eli Grifits (1963) o forenzičkoj arheološkinji Rut Galovej. Ona je žena u kasnim tridesetim godinama, koja živi povučeno u kolibi na ivici...
više
prikaz romana biblioteka cenzora knjiga (s)misli svojom glavom laguna knjige Prikaz romana „Biblioteka cenzora knjiga“: (S)misli svojom glavom
15.07.2025.
Raspravljati o tome šta je a šta nije distopija u književnosti pomalo je nezahvalno ovih dana, kada se i ono što nam se dešava pred očima može okarakterisati kao nešto što deluje nezamislivo. Ipak, ba...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.