Laguna - Bukmarker - Marisa Mejer – Pepeljasta: Lekcije o društvenoj jednakosti i predrasudama kroz Pepeljugu 21. veka - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Marisa Mejer – Pepeljasta: Lekcije o društvenoj jednakosti i predrasudama kroz Pepeljugu 21. veka

Koja Vam je prva asocijacija na naziv romana Bila jednom jedna… Pepeljasta koji na svojim koricama ima roze cipelicu? Da li je možda Pepeljuga? Poslednjih godina je jedan od trendova preuzimanje starih spisa i priča i njihovo ponovno stvaranje, dok je drugi trend pisanje naučno-fantastičnih saga koje se sastoje od više od 3 dela. Roman Pepeljasta spisateljice Marise Mejer spaja ova dva trenda – u pitanju je prvi deo nove sage pod nazivom Lunarske Hronike koji će definitivno kupiti sve one koji su slabi na priče kao što su Hari Poter, Gospodar prstenova, Igre gladi ili Divergentni, a svakako i sve ljubitelje klasičnih bajki i naučne fantastike. Ko je Pepeljasta i kakve su njene sličnosti sa globalno poznatom Pepeljugom?

Priča romana Pepeljasta (u originalu Cinder, u srpskom originalu Bila jednom jedna… Pepeljasta) smešten je u izmišljeni deo zemaljske kugle koji se nazive Istočni Komonvelt, u gradu Novi Peking. Glavna junakinja je Lin Pep, koja je zapravo Pepeljuga 21. veka. Ona radi kao mehaničar u ovom futurističkom svetu, i živi sa zlom maćehom i dve sestre, od kojih je samo jedna njen prijatelj dok je maćeha i starija sestra teraju da radi svaki prljav posao koji može da postoji. Pep ima, sem polusestre Pioni, prijateljicu u vidu androida Ajko, sa kojim razgovara o svemu. Iako svetom hara pandemija jedne neizlečive bolesti od koje mnogi umiru, i Zemlji preti rat sa stanovnicima meseca, Lunarima (koji poseduju magične sposobnosti) – tačnije sa Lunarskom zlom kraljicom Levanom – Pep će naći i zaljubiti se u princa Istočnog Komonvelta, Kaja, kome neće smeti da otkrije njenu najveću tajnu – da je ona zapravo kiborg.

Za sve one koji ne znaju, kiborg znači da je Pep zapravo pola ljudsko biće – pola robot. Iako biti kiborg ima mnogo prednosti u futurističkom društvu kao što su daunlodovanje bitnih informacija, mogućnost da procene kada ljudi lažu ili skeniranje ljudi kako bi otkrili njihov identitet, ima i svoje mane od kojih je najveća ta što kiborzi nisu prihvaćeni u društvu i posmatrani su kao ”otpad”. Ono što će Pep saznati o sebi u toku čitavog haosa koji su napravile već pomenuta bolest letumoza i Lunarska kraljica Levana koja stiže na Zemlju samo će baciti senku na činjenicu da je Pep kiborg i okružiti njen odnos sa princem Kajom tajnama.

Pepeljasta nije samo novi roman koji preti da ugrozi sve ostale moderne sage u Young Adult žanru. Ovo nije jednostavan roman koji se samo pročita pa zaboravi, i svakako nije roman koji ne istražuje neke od bitnih životnih tema. Marisa Mejer je uspela da spoji bajke, naučnu fantastiku i da od njih napravi roman koji će istraživati društvenu jednakost kako u fiktivnom, tako i u realnom svetu. Pepeljasta se upravo bavi ovim problemom – jednakošću ljudi na planeti Zemlji, samo oslikan kroz kiborge i ljude. U svetu romana, kiborzi su samo posed bogatih – oni nemaju svoju slobodu niti svoja prava, iako su i oni većinom sačinjeni od kože i mesa, ali čak i 1% robotike u njihovom telu nosi sa sobom reč ”kiborg”. Pep je posed njene zle maćehe Adri, što je vrlo jasno još od samog početka romana, a čitaoci će vrlo jasno videti na koji to način Pep nema svoju slobodu niti pravo izbora. Ipak, ovo nije jedini ”rat” koji se vodi u romanu. Roman se takođe bavi odnosom Zemljana i Lunara, što bi u realnom svetu trebao da predstavlja rat između različitih nacija. Saznanjem da nisu svi Lunari isti, Marisa Mejer pokušava da nas nauči da ne treba imati predrasude jer se one vrlo lako mogu srušiti, i da epitet koji stoji ispred nečijeg imena ne treba da marginalizuje nikoga.

Saga Lunarske Hronike se sastoji od 4 dela – Cinder (Pepeljasta) koji je povlači paralele sa Pepeljugom, Scarlet (Crvena – čije će srpsko izdanje biti dostupno od novembra ove godine) koji će celoj priči dati novog lika inspirisanog Crvenkapom, Cress koji je delimično baziran na Zlatokosi, i Winter čija je glavna junakinja moderna Snežana. Iako svaki od romana ima svoju princezu, priča iz sve 4 knjige je zaokružena, i svi likovi iz prethodnih romana se ponavljaju i u sledećim.

Iako Pepeljasta spada u žanr Young Adult i naučne fantastike, ovaj roman preporučujem i svim ljubiteljima saga, bajki, kao i svim tinejdžerima.  Napisan je vrlo čitko, a iz sopstvenog iskustva mogu da garantujem da knjigu nećete ispustiti iz ruke. On zaista može da bude alat kojim ćete sebi a posebno drugima omogućiti da otvorenije i tolerantnije gledaju na svet, poštuju svakoga i zaborave na predrasude.

Autor: Marko Kovačević
Izvor: bukmarkic.com


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dermot o liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca laguna knjige Dermot O’Liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca
15.07.2025.
Serijal o Toto nindža-mački sjajan je za decu stariju od sedam godina. Napisao ga je popularni voditelj Dermot O'Liri, a ilustrovao Nik Ist, čije radove čitaoci prosto obožavaju. Totine av...
više
prikaz romana mesta prelaska između gvozdenog doba i savremenosti laguna knjige Prikaz romana „Mesta prelaska“: Između Gvozdenog doba i savremenosti
15.07.2025.
Roman „Mesta prelaska“ prvi je deo serijala britanske autorke Eli Grifits (1963) o forenzičkoj arheološkinji Rut Galovej. Ona je žena u kasnim tridesetim godinama, koja živi povučeno u kolibi na ivici...
više
prikaz romana biblioteka cenzora knjiga (s)misli svojom glavom laguna knjige Prikaz romana „Biblioteka cenzora knjiga“: (S)misli svojom glavom
15.07.2025.
Raspravljati o tome šta je a šta nije distopija u književnosti pomalo je nezahvalno ovih dana, kada se i ono što nam se dešava pred očima može okarakterisati kao nešto što deluje nezamislivo. Ipak, ba...
više
prikaz romana ukus sunca kako preživeti sabirni centar živih ali izgubljenih duša  laguna knjige Prikaz romana „Ukus sunca“: Kako preživeti sabirni centar živih ali izgubljenih duša?
15.07.2025.
Sve priče emigranata imaju isti početak, ideju da se napusti domovina u kojoj više ne može da se pronađe način za dostojanstven život. I nastavak koji sledi uglavnom je isti, mukotrpne godine prilagođ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.