„Promenjena Zemlja“ jednog od vodećih svetskih istoričara Pitera Frankopana, koja nas vodi od Velikog praska do današnjice i dalje, primoravajući nas da se pozabavimo s trajnim naporima čovečanstva da razume prirodu, u potpunosti će promeniti naš pogled na svet, tvrdi urednik Srđan Krstić.
Kad ste učili istoriju u školi, verovatno su vas najviše smarali s datumima. Kad se rodio ovaj ili onaj vladar, kad su se vodile čuvene bitke, ko je kada došao na presto i kada su ga njegovi odani i najmiliji skratili za glavu. O sluđivanju s onim datumima pre i posle nove ere da i ne govorim jer ispada da su svi stari do datuma koji smo odredili kao rođenje Hrista bili nešto kao Bendžamin Baton, tako je Aleksandar Makedonski rođen kao mator 356. a umro mlad 323. I danas kad gledate vesti, tu smo uvek mi ljudi koji donosimo važne odluke, započinjemo ratove, upravljamo svetom. Čak i u našim teorijama zavere postoje neki ljudi koji tajno vuku konce čovečanstva. Sve su to naši datumi, naše bitke, naše odluke. Jedino što u toj idili nedostaje je jedna sitnica svemirskog nivoa. Ona plavičasta tačkica koja kruži oko prosečne zvezde u jednoj od više stotina milijardi galaksija: Zemlja.
Piter Frankopan je u knjizi „Promenjena Zemlja“ u istorijsku priču konačno uveo i našu planetu, koja ćutke podnosi sva ta naša
duvanja i
puvanja na njenoj tankoj pokorici i suštinski mnogo više od svih vladara i bitaka skupa utiče na našu istoriju. Jer pažljivom oku posmatrača neće promaći da je sapijens gledao da zbriše nekako iz Afrike pre 60.000 godina i krene putem neandertalaca koji su odatle pobegli već koju stotinu hiljada godina ranije. A razlog nije bio to što su voleli da šetaju i imali su avanturistički duh i žeđ za otkrićima. Poterala ih je planeta Zemlja koja se neprestano menja i nije bila uvek ovakva kakvu je poznajemo (mada se i danas dok gledam kako na mojoj terasi cveta baštensko cveće u decembru pitam da li je zaista ovakvu poznajemo). Zemlja se menja, neprestano. Klimatski uslovi, raspored magnetnih polova, vibracija Zemlje, brzina rotacije, sve je u neprestanoj promeni. I sve to utiče na nas i oblikuje našu istoriju. To što moju terasu krase cvetovi umesto da biljke eventualno preživljavaju u hodniku već nekoliko meseci, jer bi se pre nekoliko godina smrzle i osušile, znači da se ciklusi menjaju, a svaka promena ima dva lica.
Najmoćnije carstvo starog sveta, stari Rim, nisu uništile mudre vojskovođe neprijatelja. Ono nije moglo da izdrži pritisak naroda koji je kuljao na njegove granice, poteran mukom, jer su se uslovi na onom delu planete na kom su dotle lepo živeli promenili. Frankopan tako u istorijsku jednačinu uvodi Zemlju, njena bogatstva na površini i u dubinama, koja su nam omogućila razvoj, njenu promenljivu ćud, njenu blagorodnost i surovost, pričajući nam novu priču o čovečanstvu koje oblikuje naša planeta. Govori o presudnom uticaju Zemlje na nas, o tome kako je i mi menjamo, često nesvesni onoga što time radimo. Ovo je istorija iz sasvim nove perspektive koja pruža mnogo jasniju sliku ljudskog roda koji je oblikovala i stvorila Zemlja i koji će morati da povede računa da je ne naljuti. Konačno je pred vama knjiga koja objašnjava sve one nedoumice koje ste imali kada ste razmišljali o putu čovečanstva, dok su vas gnjavili s datumima i veličali čoveka, a zaboravljali da je samo maleni deo plave planete, i da su sve ostale poprilično daleke i negostoljubive. „Promenjena Zemlja“ je istorija koja će u potpunosti promeniti vaš pogled na svet.
Autor:
Srđan Krstić, urednik
Izvor: časopis Bukmarker, br. 48