Hrvatska autorka trilera Iva Kolega objavila je roman „Seme mraka“ neposredno pred prošlogodišnji Sajam knjiga u Beogradu. Njena priča je privukla pažnju ljubitelja psiholoških trilera, a naročito je intrigantan detalj da je zaplet zasnovan na istinitoj priči.
Sa Ivom Kolegom je razgovarao Branko Rosić za Nedeljnik:
Mnogi muškarci pišu krimiće, ali više u sećanju ostanu žene koje su autori krimi romana?
Pisanje krimi romana i rješavanje ubojstava oduvijek se smatralo nečime čime se bave muškarci. Barem je tako bilo do pojave Agathe Christie koja je dokazala da i žene mogu i te kako dobro pisati krimiće, kreirati i rješavati najkompliciranije slučajeve ubojstava. Njena Miss Marple redovno doživi omalovažavanja tijekom istrage, ali uvijek se pokaže da zapravo zaslužuje divljenje te da nije smušena stara usidjelica, već pronicava istražiteljica.
Omiljeni autori krimića?
Neki od mojih omiljenih krimi autora su
Patricia Cornwell,
Patricia Highsmith,
Harlan Coben,
Tess Gerritsen, Sharon Bolton, Sebastian Fitzek, Mary Higgins Clark, Robert Bryndza, Chris Carter,
Tana French. Posebno mjesto na mojoj top-listi omiljenih knjiga zauzima Patrick Suesskind i njegov „Parfem“ koji nije klasičan
whodunnit roman, ali to ne umanjuje njegovu zanimljivost i genijalnost.
Već sam čuo da je tvoj sledeći rukopis nadasve uzbudljiv, o čemu se radi?
Središnji motiv je nestanak šesnaestogodišnje Done Bilić. Slučaj preuzimaju dva policajca koji se u tim trenucima i sami suočavaju s vlastitim problemima što im ne ide naruku u provođenju istrage. Naglasak je stavljen na ponašanje tinejdžera, njihove želje, hirove, međusobna podmetanja i tajne, ali i na unutrašnje demone i previranja odraslih. Sve skupa, to čini zanimljivi mozaik međusobno isprepletenih priča i sudbina. Prvi roman, psihološko-erotski triler „Ljubavna glad“ napisala sam u prvom muškom licu. U „Semenu mraka“ koji je prva objavila Laguna isprepleće se pet glasova jedne obitelji. Treći roman je najkompleksniji, s najviše likova i njegovim objavljivanjem ostvarit ću svoju veliku životnu želju. Imat ću svoja tri romana, svoje Sveto Trojstvo.
Da li je bilo ponuda da se snimi film po tvojoj knjizi jer su krimići uvek tražena roba za film?
Šuškanja je bilo, ali konkretnih ponuda još nije. Naravno da bi mi bilo drago da se jednog dana snimi film po nekoj od mojih knjiga, ali sam pomirena i s mogućnošću da od toga ne bude ništa. Pitanje je koliko je to realno ostvarivo na ex-Yu prostorima. Kao primjere stranih autora po čijim su uspješnim knjigama snimljeni filmovi, navodim najprije Stephena Kinga. Tu je i Gillian Flynn koja je sama pisala scenarij za film „
Nestala“ i u tome se odlično snašla. Prema hitu Paule Hawkins „Djevojka u vlaku“ također je snimljen film.
Kako ti se sviđa skandinavski krimi žanr, mislim i na TV serije i knjige?
Volim skandinavski krimi žanr. Sve je krenulo od Stiega Larssona i njegove trilogije „Millennium“ koju sam s užitkom pročitala. Ostali omiljeni Skandinavci su mi:
Jo Nesbo sa serijom romana o detektivu Harryju Holeu, Henning Mankell, švedski bračni par pisaca pod imenom Lars Kepler te Cilla i Rolf Borjlind. Zanimljive su mi knjige još jednog Norvežanina,
Thomasa Engera, dojmljivih naslova („Opečen“, „Proboden“, ,,Unakažen“). Čitala sam i romane Camille Lackberg i Sare Blaedel. Od serija sam gledala samo „Most“, a nadam se da ću pogledati i ostale za koje sam čula da su također izvrsne. Sviđa mi se mračna atmosfera sjevera koja pojačava mističnost radnje. Snijeg pridonosi minimalizmu krajolika, a i ljeta na sjeveru imaju drugačije ozračje nego u nekoj mediteranskoj zemlji, što je meni egzotično. Istražitelji imaju realne probleme od alkoholizma do bračnih trzavica ili usamljenosti. Uza sve to, skandinavski romanopisci socijalno su angažirani i zato su rado čitani.
Razgovarao: Branko Rosić
Izvor: Nedeljnik