Laguna - Bukmarker - Igor Marojević: Mamurluk je saznajno najplodniji deo alkoholičarskoga paketa - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Igor Marojević: Mamurluk je saznajno najplodniji deo alkoholičarskoga paketa

Pisac Igor Marojević u „Romanu o pijanstvima“ dodirnuo je još jednu osetljivu temu. Ranije je pisao o progonu folksdojčera u Vojvodini, smrti i samoubistvu, bombardovanju SRJ, Beograđankama, a sad je progovorio o alkoholizmu. Iskrena priča o četrdesetogodišnjaku koji se u Srbiju vraća iz Španije, o njegovim pijanstvima i pokušajima da se vrati među trezvenjake, privukla je pažnju i Velikog žirija za nagradu „Meša Selimović“, koju dodeljuju Večernje novosti.



„Knjiga je osvojila najviše glasova među romanima i više nego sve knjige iz najužeg izbora za NIN-ovu nagradu, uključujući i dobitničku“, kaže Igor Marojević, za Novosti. „Sve i kad bih rekao da meni ne znači, potonja činjenica ima objektivni značaj, a trenutno bome i lični, pošto spadam u one romanopisce koji bojkotuju NIN-ovu nagradu. 'Meša Selimović' je najtransparentnija domaća književna nagrada zbog sistema glasanja i čestih promena u članstvu žirija, a vrlo je korisno što vodi računa o struci i o geografskoj mapi srpske književnosti u domicilu i regionu. No pošto nijedna književna nagrada nije savršena, voleo bih da u žiriju za 'Mešu' ima još više etabliranih imena.“

Šta nedostaje savremenoj književnoj sceni danas?

Savremena književnost ne trpi krizu poetike, a srpskoj pak možda nedostaje više kritičara koji su u stanju da se uhvate ukoštac s duhom vremena, ili bar da to čine vidljivije: teško da nam je preostao i jedan nesporni uticajan književni časopis. Nedostaje nam i više književne kritike u dnevnoj štampi, jedva da je i ima.

Zašto tvrdite da se danas cinizam i ironija u literaturi odbacuju?

Više mislim da su potcenjeni, mada često nisu ni prepoznati. Ovde se cinizam masovno brka sa sarkazmom, kao da nije filozofski pojam i pravac, a ironija redovno ne primećuje. Uz to se ne gleda blagonaklono na njihovu primenu u obradi osetljivih tema, što je redak supstancijalni segment u kom nekoliko decenija kaskamo za najrazvijenijim književnostima.

Mnogi kažu da bi pisac napisao dobru knjigu neophodno je da piše o onome što dobro poznaje. Da li ste se vi ponekad latili čašice da biste što bolje spoznali temu kojom se bavite u „Romanu o pijanstvima“?

Da, piše o onom što dobro poznaje ali, dodao bih, i prema čemu može da stvori distancu. Utoliko se nisam razlikovao baš radikalno od mog pripovedača koji se laćao i čašice i čaše i krigle, i gledao druge kako to rade, ali i ulazio u duga razdoblja žeđi. Konačan odgovor je ipak dvosmislen, kao i kraj romana: smišljeno se može shvatiti i da se narator i glavni junak vratio piću i time izgubio životnu ljubav, i da je ipak uspeo da ostane apstinent i obezbedi hepiend.

Što bi rekao pesnik: Šta je to u ljudskom biću što ga vodi prema piću?

U časima žešćeg stresa, piće smiruje telesa.

Knjigu ste pisali u prvom licu, ispovednim tonom. Koliko je „Roman o pijanstvima“ autobiografski i šta vas je podstaklo da ga napišete?

Alkohol je u mojim prethodnim prozama imao ulogu motiva. Dodatan podsticaj da od njega načinim temu našao sam u tome što je iz klasika književnosti o pijanstvima morala izostati gomila novovremenih motiva vezanih za cirku, poput vikend-pijanstava, čet-pijanstava ili japi-pijanstava.

Ko danas više pije – žene ili muškarci?

I dalje više muškarci a povremeni drugačiji utisak ne duguje se ni tome što dame piju više no ranije; čak bih rekao da ni to nije istina, samo su danas, usled emancipacije, društveno ohrabrenije da pokazuju vlastito drugovanje s alkoholom.

Ovih dana suočavamo se sa najnovijim podelama među Srbima: jedni su za karantin, drugi za rakiju. Na čijoj ste vi strani?

Kad je posredi pisanje samo, više sam na strani onih koji su za karantin. Kada pak govorimo o prikupljanju građe – posebno za štivo poput „Romana o pijanstvima“ – pre bih bio pobornik rakijaša i vinopija.

Šta vidi pijanac kad se potpuno istrezni?

Iako možda najneprijatniji, mamurluk je saznajno najplodniji deo alkoholičarskoga paketa. Možda i stoga što je u njemu čovek sklon grizodušju i nema preterano visoko mišljenje o sebi, za mamurluka je i osetljiviji i objektivniji.

Planirate li da, skorije, nazdravite nekom svom novom delu?

Posle pisanja o savremenom Beogradu u završenom Beogradskom petoknjižju vraćam se svojoj drugoj, etnofikcionalnoj pentalogiji, koja, pretežno kroz zbivanja vezana za nemački, španski i srpski narod kao tri sankcionisana evropska naciona u 20. veku, govori o nekim od najkrvavijih zbivanja u najkrvavijem od svih stoleća. U narednom romanu „Pred kraj sveta“ u teme spadaju i Španski građanski rat, i Jasenovac, i Blajburg, Srebrenica i NATO bombardovanje 1999.

Da li ste konačno postigli dogovor o snimanju serije po knjizi „Beograđanke“?

Jednom u životu sam sebi dopustio da zapanjen izvrsnom komercijalnom prođom dotične zbirke priča – preozbiljno shvatim značaj običnih pregovora o nekom projektu, konkretno o TV seriji „Beograđanke“. Vaše pitanje vidim kao pravičnu kaznu za tu moju grešku.
 
 
Autor: Dragana Matović
Izvor: Večernje novosti


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
akcija 2 za 1 male lagune pronađi omiljenu knjigu i drugu dobijaš za dinar  laguna knjige Akcija „2 za 1“ Male Lagune: Pronađi omiljenu knjigu i drugu dobijaš za dinar!
11.07.2025.
Lepa vest za čitaoce Male Lagune! Kupovinom jedne knjige na akciji, drugu jeftiniju dobijate za 1 dinar! Akcija važi od 9. do 29. jula 2025. u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i d...
više
veličanstvena akcija 5 za 999 samo na laguninom sajtu laguna knjige Veličanstvena akcija „5 za 999“ samo na Laguninom sajtu
11.07.2025.
Ljubitelji knjiga, Imate razlog za radost! Pokrenuli smo specijalnu akciju „5 za 999“ koja važi isključivo na laguna.rs i traje od 2. do 31. jula 2025. „Zabluda Svetog Sebastijana“ Vladim...
više
bez uvijanja aktuelni i praktični saveti kako da prepoznate i izađete iz toksičnih odnosa predstavljena knjiga alija fenika crvene zastavice, zelene zastavice  laguna knjige Bez uvijanja aktuelni i praktični saveti kako da prepoznate i izađete iz toksičnih odnosa: Predstavljena knjiga Alija Fenika „Crvene zastavice, zelene zastavice“
11.07.2025.
Tribina pod nazivom „Razgovor s povodom“ o knjizi „Crvene zastavice, zelene zastavice“ dr Alija Fenika održana je u četvrtak 10. jula u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC. U razgovoru su u...
više
odlaže se 124 tribina laguninog književnog kluba laguna knjige Odlaže se 124. tribina Laguninog književnog kluba
11.07.2025.
Tribina Laguninog književnog kluba, koja je trebalo da bude održana 4. jula, pomera se za petak 11. jula u 18 sati u kafeteriji Bukmarker u knjižari Delfi SKC. Tema 124. po redu tribine biće ro...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.