Laguna - Bukmarker - „Dželatova pesma“ Normana Majlera u prodaji od 13. decembra - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Dželatova pesma“ Normana Majlera u prodaji od 13. decembra

Majlerovo remek-delo nagrađeno Pulicerovom nagradom pojavljuje se prvi put na srpskom jeziku u prevodu Ljiljane Nikolić. „Dželatova pesma“ je deseta knjiga u Biblioteci „Amerikana“, koja obuhvata renomirana književna dela koja iz različitih perspektiva osvetljavaju američki način života, američke vrednosti, njihov uticaj na savremeni svet.

Na sličan način kao Kapoteovo „Hladnokrvno“, Majlerova knjiga o Gariju Gilmoru, dvostrukom ubici, uklanja parametre koji dele fikciju i dokumentarnost. Iako oba autora izostavljaju sebe iz pripovedanja, Kapote je znao ubice o kojima piše i nije učinio ništa da ih spase, dok je Majler prikazao pravosudnu i medijsku industriju oko „svog“ ubice i time u sve uvukao i samog sebe na način koji daje novu dimenziju takozvanom „romanu o pravom životu“. Kao da su se brojni Majlerovi opasni izleti u srce nasilja – državnog nasilja, nasilja kao egzistencijalne slobode i njegovih sopstvenih mračnih sposobnosti – stekli u nezaboravnoj mračnoj priči o zločinu i kazni Garija Gilmora.

Sa svojih trideset pet, Gari Gilmor proveo je više godina u zatvoru nego na slobodi. Jula 1976, dok je bio na uslovnoj kazni, ubio je dvojicu muškaraca za šaku dolara. Smrtna kazna na koju je osuđen mogla je biti preinačena na doživotnu robiju. Gilmor se, međutim, upušta u pravnu borbu da ubrza izvršenje kazne, koja će biti i sprovedena januara 1977. u Državnom zatvoru Jute.

Slučaj Garija Gilmora ne bi izazvao toliku pažnju svetske javnosti i pisanje Majlerove sage o zločinu i kazni da nije bilo dva kritična momenta. Najpre, Glimor je prvi osuđenik koji je ubijen nakon deset godina moratorijuma nad smrtnog kaznom koji je izrekao Vrhovni sud Amerike. A potom, bizarno u ovom slučaju bilo je insistiranje osuđenika da bude što pre pogubljen pred streljačkim vodom smatrajući da je pravedno osuđen.

Norman Majler (1923, Nju Džerzi – 2007, Njujork) po diplomiranju na Harvardu služio je u američkoj vojsci 1944–1946. Njegov prvi roman „Goli i mrtvi“ (1948) kritika je označila kao najbolji ratni roman koji se pojavio u SAD. Objavljivao je potom romane i publicistička dela, kao što su: „Park jelena“, „Američki san“, „Vojske noći“ (Pulicerova nagrada), „Drevne večeri“, „Muškarčine ne plešu“, „Dvorac u šumi“…

Knjigu „Dželatova pesma“ možete pronaći od 13. decembra u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.