Laguna - Bukmarker - Čudni Beograd prepun tajni i slutnji – Povodom priča Sima Matavulja iz beogradskog života - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Čudni Beograd prepun tajni i slutnji – Povodom priča Sima Matavulja iz beogradskog života

Sigurno će biti čitalaca koji će se iznenaditi kad ispod imena Sima Matavulja spaze naslov „Priče iz beogradskog života“, jer Matavulj je do danas prvenstveno ostao upamćen kao neprevaziđeni tumač dalmatinskog podneblja, kako onog primorskog, tako i onog zagorskog.

Pripovetke „Povareta“ i „Pilipenda“ i roman „Bakonja fra Brne“ bili su dovoljni da Matavulju obezbede mesto ne samo u vrhu srpskog realizma, nego i u vrhu celokupne srpske književnosti, pa kao što to često biva i kod najznačajnijih svetskih pisaca, nekolicina dela koja su postala prepoznatljiv simbol piščevog stvaralaštva bacila su u potpunu senku neka druga dela koja takođe zaslužuju pažnju, ali se neretko preskaču čak i kad se navodi detaljnija piščeva biografija sa bibliografijom.

Priređujući novo izdanje Matavuljevih pripovedaka koje su tematski vezane za beogradsku varoš i njeno stanovništvo na prelazu iz devetnaesti u dvadeseti vek, Raško V. Jovanović se u predgovoru posebno osvrnuo na ranije ocene o ovom segmentu Matavuljevog stvaralaštva, pa već i ovlašan pogled jasno govori da srpska kritika Matavuljevog vremena nije bila blagonaklona prema njegovim beogradskim pričama, donekle i zbog činjenice da je pisac već dokazao svoje umeće zahvaljujući delima o dalmatinskom području, ali i zbog toga što sami kritičari, koji su gotovo svi odreda stasali u Beogradu i sopstvenim očima pratili njegov razvoj, nisu u Matavuljevim beogradskim scenama i likovima pronašli Beograd koji bi im se učinio kao verna slika srpske prestonice.

Možda je smelo pretpostaviti, ali veliko je pitanje kako bi bili prihvaćeni Niš Stevana Sremca, Vranje Bore Stankovića i Mostar Alekse Šantića da su eminentni srpski kritičari s početka dvadesetog veka odrasli i školovali se u tim gradovima – ne bi li oni tada dokazivali kako su Niš i Vranje iz pripovedaka i Mostar iz pesama zapravo samo plod bujne mašte i neproverenih izvora na koje su se autori oslanjali, kao što se smatralo da je slučaj sa Matavuljevim Beogradom.

Takođe je veliko pitanje da li bi i Matavuljeva Dalmacija bila tako zdušno hvaljena da su književne i kulturne institucije tada bile smeštene u Dubrovniku, Zadru ili Šibeniku, te da su kritičari mogli direktno iz tih podneblja da sagledaju Matavuljevu prozu i da se na licu mesta uvere koliko su likovi, naravi i običaji istiniti, a koliko ima piščevog slobodnog tumačenja ili čak svesnog menjanja činjenica.

Zbog svega toga, nema razloga da se Matavuljeve priče iz beogradskog života shvate kao iskrivljena slika starog Beograda, tim pre što se od pisca i ne očekuje da u pripovetkama donese doslovnu i preciznu hroniku jedne varoši ili sredine, nego da umetničkim postupkom iznese svoje viđenje, makar se ono zaista kosilo sa svakodnevnom stvarnošću.

Opisujući Beograd u pričama koje je stvarao i objavljivao tokom poslednje dve decenije svoga života, Matavulj se opet pokazao kao pažljiv posmatrač prilika koje bi drugima neprimetno prolazile pred očima, pa je za svoje likove neretko birao tipične marginalce odbačene i od društva i od neposredne okoline, bilo da je to zbog religioznog opredeljenja, bilo da je zbog nekonvencionalnog načina života, bilo da je zbog opšte sumnje u nastranost pojedinca.

Satkan od čudnih tajni i slutnji, neretko i od magnovenja koja se graniče sa nadrealnim pojavama, ali i od kontroverznih slučajeva koji nisu zahvatali samo pojedince i njihove porodice, nego i čitave institucije, i to uglavnom one institucije koje su se predstavljale kao čuvari morala i tradicionalnih vrednosti, Matavuljev Beograd je kao takav još bliži i prisniji publici, pa ako su čitaoci i kritičari iz piščevog vremena zazirali od naturalističkog pogleda na varoš koju su sami znali da idealizuju, nema razloga da čitaoci nakon sto i više godina budu opterećeni tim predrasudama.

Poznata je stvar da su srpski realisti bili prvenstveno pripovedači, pa tek onda romanopisci, te da su i mnogi veliki romani tog doba nastali iz prethodno uobličene pripovetke. Tako je bilo i sa Matavuljevim romanom „Bakonja fra Brne“, kome je prethodila priča o dovitljivcu koji je pomoću svoje morbidne priče učinio da fra Brne prohoda. Ali, pisac se još jednom vratio svojim dalmatinskim fratrima, učinivši da u pripoveci „Bakonja u Biogradu“ njegov već proslavljeni junak zaviri makar na kratko u jednu gradsku sredinu koja je Matavulju već bila prisna i poznata koliko i dalmatinska ostrva, manastiri i sela.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
akcija koja se ne propušta 2 za 1 kupite jednu, a drugu knjigu dobijate za 1 dinar laguna knjige Akcija koja se ne propušta! „2 za 1“– kupite jednu, a drugu knjigu dobijate za 1 dinar
19.06.2025.
Dragi knjigoljupci, Od 16. do 30. juna 2025. godine, imaćete jedinstvenu mogućnost da iskoriste sjajnu povoljnost – akciju „2 za 1“ u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs. ...
više
promocija romana lusi bojana savića ostojića 19 juna laguna knjige Promocija romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića 19. juna
19.06.2025.
U četvrtak 19. juna od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće održana promocija knjige „Lusi“ Bojana Savića Ostojića. O knjizi će, pored autora, govoriti Saša Bošković, urednik,...
više
akcija knjiga i kafa dobar je dan od 20 juna do 18 jula 2025  laguna knjige Akcija „Knjiga i kafa – dobar je dan“ od 20. juna do 18. jula 2025.
19.06.2025.
Ljubitelji knjiga i kafe, Imaćete poseban razlog za osmeh ovog leta. Laguna i Nescafé, pod sloganom „Knjiga i kafa – dobar je dan“, pokreću zajedničku promotivnu akciju. Od 20. juna do 18. j...
više
promocija romana ukus straha zorana petrovića 24 juna laguna knjige Promocija romana „Ukus straha“ Zorana Petrovića 24. juna
19.06.2025.
Promocija romana „Ukus straha“ Zorana Petrovića biće održana u utorak 24. juna od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC. Pored autora, govoriće Mina Kebin, urednica, i dr Dag Kolare...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.