Laguna - Bukmarker - Bog ćuti u romanu Đorđa Lebovića „Semper idem“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Bog ćuti u romanu Đorđa Lebovića „Semper idem“

Nastavak naslova „Bog ćuti“ bi mogao da glasi – „čovek ne pita“. Koji je smisao života ako je subotički natpis sa jedne bogomolje „Semper idem“ značenja „Uvek isto“ tačan? Ako se zlo posle izvesnog vremena vraća? Uvek iznova. Posle Aušvica novi Aušvic. Pre Aušvica, stari –  progon Sefarda iz Španije i Portugalije u Osmansko carstvo, ili egzodus Aškenaza iz Nemačke u Poljsku od strane Luterove reformacije. Kad se Poljska podelila nadvoje, više od dve trećine poljskih Jevreja pripali su carskoj Rusiji koja je u tri navrata izvršila novi pogrom, kada ih je nemilosrdno pobijeno pet miliona. Tada su bežali iz Evrope u Ameriku, podjednako u Severnu i Južnu. U periodima kada čovečanstvo napušta Bog, a naseljava Smrt, odsutni se sakrije u nepristupačnu pećinu, pretvori u larvu. Ili nas jednostavno ignoriše.

Tada izreka iz Lebovićevog romana: „Bog je slep, Bog je gluv, Bog je nem“, postaje tačna. Ili sentenca koju je glavni protagonista romana „Semper idem“, mladi Jevrejin lutalica, dečak koji se selio mnogo puta u svom detinjstvu, zapisao u svoj dnevnik: „Nikoga nemam – ja sam niko. Ničega nemam – ja sam ništa. Sam sam, znači – nisam.“

Đorđe Lebović nije mogao da napiše dve knjige. Zato što je ova jedna, remek-delo. Trebalo bi da doživi mnoga izdanja. Da se prevede i pokloni drugim narodima. Da uđe u školske lektire. Ali još značajnije, u ljudsko srce, u krvotok naše vrste. To će sprečiti narode da se obezljude, ozvere, postanu krvožedni. Jer, razmišlja Lebovićev junak, još uvek dete, zveri se među sobom ubijaju radi ishrane, imaju taj prirodni razlog, a čovek ne. Zato ubica ljudi prepušta njihova tela truljenju. Zapravo mu nisu bila ni potrebna. Demonstrirao je ogoljeno zlo. Obest. Ubio je bez valjanog razloga. Uzalud.

Autor je rođen u Somboru 1928, a 1941. doživeo je svoje jevrejsko punoletstvo, bar micvu u somborskoj sinagogi. Umro je u Beogradu, 2004. godine ne dovršivši svoje remek-delo, pošto ga je smrt preduhitrila. Nedovršenost romana ne umanjuje njegovu vrednost.

Detinjstvo je proveo u mobilnosti, čestim selidbama i prilagođavanju na novu okolinu, najviše u Somboru i Zagrebu, usled razvoda roditelja i složene porodične situacije. Njegov osetljiv dečački karakter oblikovalo je apokaliptično, zlo vreme koje se približavalo svojoj egzaltaciji tokom njegovog nedužnog odrastanja. Osnovnu školu je pohađao u Somboru i Zagrebu, a sa petnaest godina sa članovima svoje porodice transportovan je u koncentracioni logor Aušvic. U logorima Aušvic, Saksenhauzen i Mathauzen proveo je skoro dve godine, do završetka Drugog svetskog rata, i preživeo zahvaljujući, između ostalog, poznavanju nemačkog i mađarskog jezika. Maćeha mu je bila Mađarica, а druga dedina žena Nemica. Kao pripadnik radne grupe staklorezaca učestvovao je u demontiranju Krematorijuma II u Aušvicu, kada su nacisti ubrzano zatirali svoje tragove. Po povratku iz logora, saznao je da je izgubio celu porodicu i ostao bez 40 članova šire i uže familije.

Po završetku studija radi kao radio novinar u Novom Sadu, zatim kustos Muzeja pozorišne umetnosti u Beogradu, a od 1955. godine kao upravnik Letnje pozornice u Topčideru. Od 1960. godine upravnik je Izložbenog paviljona u Beogradu, a od 1979. direktor Drame u Beogradskom dramskom pozorištu. Bio je član Evropskog komiteta „Aušvic“, i nosilac ordena poljske vlade za doprinos idejama mira.

Đorđe Lebović se javlja u književnosti pričom „O ljudima u paklu i paklu u ljudima“ i novelom „Živeti je ponekad visoko“, sledi drama „Nebeski odred“, koju je napisao u saradnji sa piscem Aleksandrom Obrenovićem, i koja je, po mnogima, začetak moderne srpske dramaturgije. Za nju i drame„Haliluja“ i„Viktorija“, trostruko je ovenčan Sterijinom nagradom. Za života napisao je nekoliko scenarija za dugometražne igrane filmove: legendarni „Valter brani Sarajevo“, „Most“, „Devojka s Kosmaja“, i „Konvoj za El Šat“.

Po izbijanju ratova na tlu bivše Jugoslavije, odlučio je da napusti Beograd i sa porodicom se preseli u Izrael 1992. godine. U Srbiju se vratio 2000. i do smrti, četiri godine kasnije, pisao svoj jedini, autobiografski roman. A to je ne samo romaneskno zaveštanje, već i čin milosrđa, velika sreća za srpsku književnost, kakvu joj je priredio možda još jedino Danilo Kiš.

Najupečatljiviji likovi romana „Semper idem“ su dvojica mališanovih deda – po majci deda Adolf, po ocu Josif, putujući rabin, prorok, čije snove i proroštva dečak nasleđuje. Oni bdiju nad njim kao crni i beli anđeo, pokazujući mu ono što je bilo, jeste i što će biti. Prvi deda je živ, sa njim se često druži, sastaje i razgovara, drugi je umro pre njegovog rođenja. Ali smrt za njega nije barijera, naročito kad treba da zaštiti ili upozori svog unuka. Varoši Sombor, Subotica, Budimpešta i  Zagreb, prikazane su uoči holokausta i oslikavaju građansko društvo, tipične i atipične porodice, koje nesvesno streme svojoj propasti, kao jagаnjci na klanje vođeni. Nijedna nije bila izuzeta. Sve su redom satrvene u zubljama istorije.

Autor: Silvana Hadži-Đokić
Izvor: Ekspres


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mario vargas ljosa odlazak poslednjeg iz čudesne generacije latinoameričkih pisaca laguna knjige Mario Vargas Ljosa: Odlazak poslednjeg iz čudesne generacije latinoameričkih pisaca
06.05.2025.
Mario Vargas Ljosa je gotovo pet godina znao da će umreti. Lekari su mu to saopštili u letnjem periodu 2020. godine. Vargas Ljosa, poslednji iz čudesne generacije koja je promenila latinoameričku i sv...
više
počinje omiljena akcija ljubitelja knjiga 3 za 999 od 5 do 31 maja 2025  laguna knjige Počinje omiljena akcija ljubitelja knjiga: „3 za 999“ od 5. do 31. maja 2025!
06.05.2025.
Sve ljubitelje pisane reči obradovaće vest o početku omiljene akcije – „3 za 999“ – koja će ovoga puta trajati od 5. do 31. maja 2025. godine u svim Delfi knjižarama, kao i na sajtovima laguna.rs i de...
više
književno veče jelene bačić alimpić u lovćencu laguna knjige Književno veče Jelene Bačić Alimpić u Lovćencu
06.05.2025.
U petak 9. maja od 19 sati u Domu kulture Lovćenac, u opštini Mali Iđoš, Jelena Bačić Alimpić održaće književno veče. Odličan povod za suret Jelene i čitalaca je novi roman „Krojač“ koji je objavljen ...
više
čak tri naslova lagune u najužem izboru za nagradu za najbolji triler roman  laguna knjige Čak tri naslova Lagune u najužem izboru za Nagradu za najbolji triler roman!
06.05.2025.
Poznati su naslovi koji su se našli u najužem krugu izbora za regionalnu Nagradu za najbolji triler roman koji će ove godine prvi put dodeliti Udruženje pisaca trilera – UPiT. Tročlani stručni ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.