Laguna - Bukmarker - Aktuelnije nego ikad: „Homo deus – Kratka istorija sutrašnjice“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Aktuelnije nego ikad: „Homo deus – Kratka istorija sutrašnjice“

Juval Noa Harari (1976) je izraelski pisac i istoričar, i redovni profesor istorije na katediri na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu. Kao autor koji se bavi socijalnim temama, on istražuje pitanja slobodne volje, svesti, inteligencije i sreće.

Polazeći od teze o kognitivnoj revoluciji u koju je Homo sapiens ušao pre 70.000 godina, u svom popularno-naučnom bestseleru „Sapijens – Kratka istorija čovečanstva“ (2014) Harari je pisao o značaju jezika, struktuiranog društva, poljoprivrede i razvoja nauke koji su omogućili čoveku da gotovo potpuno vlada svojim okruženjem i da se nađe na vrhu prirodne lestvice na planeti. Oslanjajući se na te fokalne tačke, Harari svoje izlaganje nastavlja u „Kratkoj istoriji sutrašnjice“ u kojoj dalje istražuje kojim putem bi se čovečanstvo još moglo civilizacijski kretati, gde je pitanje transhumanizma svakako jedno od najbitnijih. Jer, kako primećuje Harari „kakve god neobične i bizarne oblike život poprimao, uvek je ostajao unutar granica ogranskog sveta“. Sada, smatra on, čovečanstvo stoji na tački odakle može poći ka sintezi organskog i neorganskog, odnosno života i tehnologije.

Harari uz mnogo slikovitih i zanimljivih primera jasno i prijemčivo razlaže tačke u razvoju čoveka, iznoseći konačno tezu da bi se istorijski period u kom živimo slobodno mogao preimenovati u antropocen, jer čovečanstvo kolektivno deluje na svoju okolinu sistematskije od svega ostalog na planeti.

Knjiga je podeljena na tri veća odeljka: Homo sapijens osvaja svet, Homo sapijens daje smisao svetu, i Homo sapijens gubi kontrolu. Prvi deo je i vrsta uvoda koja govori o tome šta je sve civilizacijski moralo biti dostignuto da bi se stiglo do ovoga gde smo sad (suzbijanje i kontrolisanje gladi, bolesti i ratova). Drugi deo knjige razlaže i objašnjava društvene promene koje su konačno dovele našu civilizaciju na stupanj u kom je sad – od trenutka kada su Sumeri izmislili pismo i novac, koji su „probili ograničene kapacitete ljudskog mozga za obradu podataka“, i naročito „omogućili da se započne ubiranje poreza od stotina hiljada ljudi, da se uspostave složene birokratije i osnuju prostrana carstva“. Treći deo knjige naročito je zanimljiv jer pokušava da iznese različite moguće scenarije budućnosti za čovečanstvo, okrećući se pitanjima filozofije svakodnevice, transhumanizma, i odnosa čoveka i biotehnologije.
 
Autor: Nastasja Pisarev
Izvor: Dnevnik


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
akcija koja se ne propušta 2 za 1 kupite jednu, a drugu knjigu dobijate za 1 dinar laguna knjige Akcija koja se ne propušta! „2 za 1“– kupite jednu, a drugu knjigu dobijate za 1 dinar
19.06.2025.
Dragi knjigoljupci, Od 16. do 30. juna 2025. godine, imaćete jedinstvenu mogućnost da iskoriste sjajnu povoljnost – akciju „2 za 1“ u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs. ...
više
promocija romana lusi bojana savića ostojića 19 juna laguna knjige Promocija romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića 19. juna
19.06.2025.
U četvrtak 19. juna od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće održana promocija knjige „Lusi“ Bojana Savića Ostojića. O knjizi će, pored autora, govoriti Saša Bošković, urednik,...
više
akcija knjiga i kafa dobar je dan od 20 juna do 18 jula 2025  laguna knjige Akcija „Knjiga i kafa – dobar je dan“ od 20. juna do 18. jula 2025.
19.06.2025.
Ljubitelji knjiga i kafe, Imaćete poseban razlog za osmeh ovog leta. Laguna i Nescafé, pod sloganom „Knjiga i kafa – dobar je dan“, pokreću zajedničku promotivnu akciju. Od 20. juna do 18. j...
više
promocija romana ukus straha zorana petrovića 24 juna laguna knjige Promocija romana „Ukus straha“ Zorana Petrovića 24. juna
19.06.2025.
Promocija romana „Ukus straha“ Zorana Petrovića biće održana u utorak 24. juna od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC. Pored autora, govoriće Mina Kebin, urednica, i dr Dag Kolare...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.